Tomislav Žigmanov ostaje predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, odlučeno je na 15. redovitoj i izbornoj skupštini DSHV-a koja je održana 16. srpnja u Domu kulture u Tavankutu. Za Žigmanova, kao jedinog kandidata za predsjednika, glasalo je 135 delegata, 4 je bilo protiv, a 5 biračkih listića je bilo nevažećih.
Žigmanov je rekao kako je cjelokupni izborni proces u stranci, nakon što su provedeni izborni procesi u mjesnim organizacijama i podružnicama, ovom izbornom skupštinom završen kao pravi »festival demokracije«.
Na Skupštini, kojoj je predsjedala i vodila ju Ankica Jukić-Mandić, osim izlaganja kandidata za predsjednika i pozdrava gostiju iz Hrvatske međutim nije bilo rasprava oko bilo kojeg pitanja. Delegati su velikom većinom izabrali starog-novog predsjednika, članove Predsjedništva, Vijeća, Nadzornog odbora i Statutarnog povjerenstva.
Osnažiti političku potporu Hrvatske
Potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice Zdravka Bušić je pozdravila nazočne i u ime predsjednika ove stranke i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i poručila da »s velikom brigom prate sve što se događa u svezi Hrvata u Srbiji«.
»Želim uvijek da i Andrej Plenković i Vlada i stranački stojimo uz vas što god budete trebali. Osjećam se ovdje kao doma, osjećam vas kao prijatelje i bliske nama i bliski ćemo i ostati. Brinemo se o vama i uvijek ćemo biti uz vas«, poručila je Bušić u emotivnom govoru.
Potpredsjednik HDZ-a i župan Osječko-baranjski Ivan Anušić je poručio da kao čovjek koji već četiri godine intenzivno surađuje s Hrvatskim nacionalnim vijećem i DSHV-om smatra kako se mora osnažiti politička potpora Hrvatima u Srbiji.
»Materijalna potpora matične domovine je važna, no presudno je da se Hrvatima u Srbiji pruži politička potpora, u kojoj će se jasno stati iza njihovih interesa«, istaknuo je Anušić.
Poručio je i da su Hrvati u Vojvodini, Srbiji »vrijedni ljudi koji vole svoju državu u kojoj žive, a naravno žele imati i svoju poveznicu s matičnom državom Hrvatskom«.
»Tu želju moramo poštivati i stojim vam na raspolaganju 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini za sve ono što mislite da trebamo ojačati, bolje i preciznije artikulirati, brže i snažnije reagirati. Moramo osnažiti vezu između Hrvatske i vas«, poručio je Anušić.
Žigmanov: »Za dostojanstvo i ravnopravnost«
Žigmanov je podnio izvješće o radu stranke u prethodnom mandatu te je kao kandidat za predsjednika predstavio svoju Platformu pod nazivom »Za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Srbiji«.
Istaknuo je kako ambijent u kojem stranka djeluje često nije naklonjen pripadnicima hrvatske zajednice što otežava rad DSHV-a, ali i da »izravno, ali ne i redovito, komuniciraju s institucijama Srbije, predstavnicima Vlade i predsjednikom« i da su zahvaljujući tome i ostvarili brojne uspjehe u njegovom prvom mandatu na mjestu predsjednika.
»Ostvarili smo svi skupa brojne uspjehe, od kojih ćemo ovdje izdvojiti kapitalne infrastrukturne objekte – most Šmaguc u Monoštoru, Dom kulture u Tavankutu, šokačke kuće u Beregu, Vajskoj i Monoštoru, rodna kuća bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, reprezentativni prostor u Beogradu te početak izgradnje Hrvatske kuće u Subotici, što smo ostvarili zahvaljujući kako predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću tako i podršci Vlade Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem te nekoliko županija, prije svega Osječko-baranjskom i njezinim županom Ivanom Anušićem i Vukovarsko-srijemskom županijom; apsolutnu pobjedu na izborima za IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća, čijim radom i suradnjom smo i više nego zadovoljni, dobru pripremljenost i provedene aktivnosti za izbore na svim razinama 2020., koje na žalost nisu pratili i očekivani rezultati, kontinuirano zalaganje za eurointegracijske procese Srbije, kvalitetno odgovaranje na izazove s kojima smo se suočavali, recimo djelovanje glede uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u Subotici, uključivanje u procese donošenje odluka u Pokrajinskoj vladi i Grada Novog Sada, te očuvanje stabilnosti unutar hrvatske zajednice, koja je bila ozbiljno dovedena u pitanje u vrijeme poslije izbora – od ljeta 2020., i zadržavanje statusa jedine relevantne i neprikosnovene političke stranke hrvatskog naroda u Srbiji, koju na taj način respektiraju kako srbijanske vlasti tako i one u Hrvatskoj«, naveo je Žigmanov u Platformi.
Ponovio je da se u Srbiji ne primjenjuje članak 9. iz bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina kojim se garantira da će se osigurati zastupljenosti predstavnika hrvatske zajednice u zastupničkim tijelima i izvršnom segmentu na svim razinama i da će on i dalje inzistirati na poštivanju Sporazuma.
»Još uvijek smo isključeni iz procesa odlučivanja, a pozitivni primjeri su Pokrajina Vojvodina i Grad Novi Sad. Mi smo htjeli ostvariti vertikalu od republike do lokala, a nismo to postigli ne zato što to nismo htjeli već zato što nismo bili ni pozvani, a plasiraju se lažne informacije da smo konfliktni i da nismo spremni za suradnju. Te objede s indignacijom odbacujem i ne pristajem na takve manipulacije. Odgovorno smo i predano vodili, ja sa svojim suradnicima članovima Predsjedništva i Vijeća našu stranku, konsolidirali smo stanje u zajednici, napravili zdravu kohezionu jezgru od ključnih aktera i u crkvenom životu, i u kulturnom i u manjinskim tijelima samouprave i u političkom, imamo strašne predispozicije za razvoj i razvitak. Na žalost, isključeni smo i često smo objekti zaprečavanja, pa i tlake ali smo sačuvali supstancijalnu jezgru zajednice. Sačuvali smo DSHV, prepoznati smo u hrvatsko-srpskim odnosima kao ključni faktor suradnje i od Hrvatske i od Srbije, gradimo perspektivu složno s ključnim institucijama hrvatske zajednice, a to je prije svega HNV«, poručio je Žigmanov i istaknuo kako danas DSHV ima preko 2.000 članova.
Rekao je kako i u drugom mandatu planira voditi DSHV, kao i u prvome mandatu, na proaktivni način pri rješavanju problema i uz nastojanje da stranka bude integrativnim čimbenikom u hrvatskoj zajednici.
Među najvažnijim programskim ciljevima Žigmanov je naveo ostvarenje prava Hrvata na sudjelovanje u donošenju političkih odluka (institut zajamčenih mandata), jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom životu (što se odnosi na probleme u obrazovanju, kulturi, informiranju, službenoj uporabi hrvatskog jezika i pisma, zapošljavanju u državnim institucijama i javnim ustanovama), poboljšanje kvalitete uvjeta za život u naseljima u kojima Hrvati žive i kvalitetne politike na području ekonomije – poljoprivredi, razvoju poduzetništva, ruralnim sredinama.
»Posebno ću inzistirati na postizanju suštinske jednakosti s drugim sličnim nacionalnim zajednicama kada je riječ o manjinskim pravima. Hoćemo isto vrijeme za televizijske i radijske programe, hoćemo istu količinu sredstava iz republičkog, pokrajinskog i proračuna lokalnih samouprava za rad hrvatskih institucija i organizacija, hoćemo katedru za hrvatski jezik i književnost, hoćemo osnutak Hrvatskog školskog centra, hoćemo Dramu na hrvatskom. Osim ostvarenja ravnopravnosti, svako drugo rješenje bit će nastavak diskriminacije Hrvata u Vojvodini«, poručio je Žigmanov.
Poručio je na koncu: »Očuvanje postignute razine zajedništva unutar hrvatske zajednice koju smo svjesno i planski gotovo kao nikada do sada uspjeli ostvariti na izborima za IV. saziv HNV-a i u prvim trima godinama njihova rada mora svima i nadalje biti strateški važan cilj u djelovanju«, te je istaknuo kako će prvi ozbiljniji ispiti za stranku biti popis stanovništva iduće godine i izbori za V. saziv HNV-a u jesen 2022.
J. D.