Priroda i društvo

Mjesta koja čuvaju zmije, spisi i koraljni grebeni

Na ljestvici od jedan do deset privlačnosti, zabranjena mjesta dobijaju broj veći od deset. Kad vam netko kaže da nešto ne možete učiniti jer je zabranjeno, onda to postaje primamljivije i poželjnije. I bez obzira koji je razlog za tu zabranu, želja će uvijek postojati.
Razvojem prijevoznih sredstava odredišta na našem planetu postala su dostupnija. Lako možete doći do Afrike, bilo kojeg mjesta u dalekoj Australiji ili Aziji ili ploviti nekim od veličanstvenih oceana.
Međutim, uz svu tu pristupačnost, razvoj prijevoza, zarađeni novac ili vašu hrabrost, postoje mjesta koja nikada nećemo posjetiti.
Među svim odredištima koja će se naći na današnjem popisu, najviše mi pažnje uzima otrov koji otapa ljudsko tijelo i potječe od zmija. Odredište na kojem žive ove zmije zapravo je mjesto zabranjeno za posjet i zove se Zmijski otok. Otok je dom jedne od najsmrtonosnijih zmija na svijetu, zlatne zmije, a njen otrov otapa ljudsko meso. Otok se nalazi u Brazilu i udaljen je oko 32 kilometra od Sao Paola, a brazilska je vlada strogo zabranila posjet otoku s jednom iznimkom, a to su znanstvenici i biolozi koji proučavaju zmije i kojima je dopušteno prijeći otok svakih nekoliko godina. Ljudi ovdje uopće ne žive, a na otoku postoji samo jedan svjetionik sagrađen u 19. stoljeću.
Sljedeće odredište nekako mi daje nadu u ljude i da nismo u potpunosti izgubili svijest o prirodi i njenoj važnosti. Sef za sjemena Spitsbergen veliki je, podzemni svod za sjeme smješten na norveškom otoku Spitsbergenu, oko tisuću kilometara od Sjevernog pola. Zgrada s najmodernijom opremom pohranjuje 840.000 uzročnika, čak 4.000 vrsta sjemena koje dolazi iz cijelog svijeta. Svrha je ove riznice očuvanje raznolikosti usjeva u slučaju globalne katastrofe i početak ponovne proizvodnje hrane. Samo zaposleni i vladine organizacije iz cijelog svijeta imaju pristup trezoru i oni mogu pristupiti samo sjemenu koje su sami pohranili.
Sjeverni otok Sentinel, Andamanski otoci, nedostupan je iz dva razloga. Otok je okružen koraljnim grebenima, pristup je gotovo nemoguć, a nastanjuje ga mala autohtona zajednica koja nikada nije bila u kontaktu s drugim ljudima i jedna je od posljednjih zajednica koja nema kontakt sa suvremenom civilizacijom.
Otok i vulkan Herd u Australiji jedno je od najudaljenijih mjesta na planetu, gdje žive pingvini, tuljani i morske ptice. Otok se nalazi između Madagaskara i Antarktika, a pripada vanjskom teritoriju Australije. Stručnjaci s Havajskog sveučilišta primijetili su 2000. godine dva kilometra dugačak tok lave koji je dolazio s jugozapadne strane planine Moson. Moson pripada vulkanu visokom 837 metara koji je od tada aktivan. Zbog vrlo nepovoljnih vremenskih prilika moguće je obići ovaj otok samo dva tjedna u godini, što ga čini najnepristupačnijim mjestom na svijetu.
Vatikanske tajne arhive također su na popisu nepristupačnosti i vrlo je kratak popis ljudi i stručnjaka koji im imaju pristup. Da biste imali sreću zaviriti u Michelangelova pisma, pisma škotske kraljice Marije koja čekaju smaknuće ili povijesne dokumente Svete Stolice, morate biti najbolji student s prestižnih svjetskih koledža ili znanstvenik s istraživačkih instituta.
Špilja Lasko u Francuskoj stekla je nepristupačnost 2008. godine kada su se u njoj počele širiti gljive. Riječ je o špiljama na čijim su zidovima sačuvane najstarije slike iz doba paleolitika, za koje se vjeruje da su započele oko 2,5 milijuna godina prije Krista, dok su pronađene slike stare oko 17.000 godina i neprocjenjive su civilizacijske vrijednosti. Danas su špilje na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Na ovom veličanstveno nepristupačnom popisu nalaze se i tajni poglavar Mormonske crkve, Soba 39 Sjeverna Koreja, Mežgorje u Rusiji, koja čuva ruske nuklearne rakete, Googleov podatkovni centar, poznato Područje 51 u Nevadi i mnoga druga mjesta koja su toliko zabranjena da nikad nećemo čuti za njih. Kad biste za prolaz morali odabrati jedno od navedenih mjesta, što bi to bilo?
Gorana Koporan

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.