Tijekom doktorskih studija došao sam do saznanja kakve su bile hidro-geografske prilike od prije tisuću i više godina na teritoriju današnje Vojvodine. Vodene površine, rijeke i jezera, kao i povremena poplavljena područja, močvare prije početka velikih radova na mijenjanju okoline zauzimali su na prostoru današnje Vojvodine blizu 20%, znači 1/5 ukupne površine. Ove gore navedene osnovne geomorfološke i hidrološke značajke teritorija današnje Vojvodine »radom« prirode i ljudskim djelovanjem su izmijenjene u odnosu na one od prije dva milenija. Bitnije promjene dogodile su se u XIX. i XX. stoljeću, početkom industrijske revolucije. Najviše izmjena doživjela je hidromorfologija izgradnjom Velikog bačkog kanala (1790.), zatim reguliranjem riječnih tokova Dunava i Tise, presijecanjem riječnih meandera i izgradnjom obrambenih nasipa od poplava u XIX. stoljeću. Odvodnjavanjem močvara i mokrih staništa, kopanjem velikog kanalizacijskog sustava DTD, šume i šikare su krčene radi pretvaranja u poljoprivredno zemljište, oranice ili vinograde. Ali, s druge strane, pokretni pijesak se vezivao sađenjem korisne vegetacije: šuma, vinograda i voćnjaka. Druge promjene su izvršene na samim teritorijima današnjih gradova, najčešće odvodnjavanjem i nasipavanjem. Tijekom dvije tisuće godina i priroda je učinila svoje. Tu prije svega mislimo na postupno zamočvarenje manjih riječnih tokova i jezera, eroziju zemljišta, urušavanje obale velikih rijeka i promjene u riječnom toku, napose Dunava i Tise, eolsku eroziju, napose pješčanih površina ali i crnice, korištenjem umjetnih gnojiva. Danas globalne promjene klime idu u pravcu zagrijavanja i suša, a mijenjaju se i određeni mikroklimatski odnosi, izgradnjom akumulacija za zalijevanje na manjim vodotokovima. Sve više se zagađuju voda i zrak.

Bila jednom ۛ»suštinska autonomija«

Po mom mišljenju, Ustav SFRJ koji je donijet 1974. godine, koji je predviđao decentralizaciju države na svim nivioma, donio je izvjesnu samostalnost odlučivanja na republičkim, pokrajinskim i općinskim nivoima. To je bila na neki način »suštinska autonomija« za AP Vojvodinu, o kojoj govori i važeći Ustav Srbije (čl. 182). Neki krugovi, nazovimo ih »nacionalno-centralistički« pak misle suprotno. Po njima, Ustav iz 1974. je kriv za raspad SFRJ. Po meni su prije svega krivi političari. Jedan »papir« ne može bit kriv, on se uvijek može izmijeniti, no to je druga tema. Znači, u Vojvodini je djelovala moćna firma, kratko nazvana »sustav DTD«. To je bio sustav građenih kanala za prijevoz robe i za navodnjavanje, oni su brinuli i o melioraciji zemljišta. Melioracija je skup mjera koji se provodi s ciljem popravljanja fizičkih, kemijskih i bioloških osobina zemljišta. Jedna od grana je i hidromelioracija, npr. odvođenje površinskih voda s njiva. U ove svrhe, za financiranje ovih radova bio je prikupljan i »vodni doprinos«, kog su plaćali zemljoradnici, vlasnici poljoprivrednih površina. Sve je dobro funkcioniralo dok se nije »dogodio narod« i kada su počeli zahtjevi za ukidanje »prevelike autonomije«. Pokrajinske institucije su ukidane, kanali su zapušteni, voda je postala zagađena, neupotrebljiva za navodnjavanje. Kada je ukinuta »suštinska autonomija«, zaboravljeno je i prikupljanje vodnog doprinosa, tj. nije određeno tko je nadležan to izvršavati. Ovo je trajalo sve dok se netko u Republici nije sjetio ovog doprinosa, i odredili su da to bude Republička porezna uprava. Sumnjam da je isto ovo urađeno i u ostalim dijelovima Republike.  

Ako prođe – prođe

Za vreme studija jedan konobar me je naučio što znači ako na kavanskom računu piše stavka: APP. To znači ako prođe – prođe. Gost nije primijetio i platio je i taj dio računa. Republička porezna uprava nije baš bila uspješna s naplatom »odvodnjavanja«, prije svega što s katastarskim službama, elektronska uprava nije funkcionirala. Tek poslije dvije-tri godine posao su prepustili JVP-u Vode Vojvodine. Naravno, oni su naslijedili netočnu katastarsku dokumentaciju. No, nije samo to problem. Na službenom sajtu Voda Vojvodine piše: »Obveznik naknade za odvodnjavanje je vlasnik ili korisnik poljoprivrednog, šumskog, građevinskog i drugog zemljišta obuhvaćenog granicama meliorativnih područja«. Pitam se što tu traži šumsko i građevinsko zemljište kada se oni ne melioriziraju? Napose stoga što JVP Vode Vojvodine »nije nadležno za probleme u naseljima, taj dio posla u nadležnosti je lokalnih komunalnih poduzeća«. Koliko je meni poznato, građevinsko zemljište je uglavnom u naseljima, pa mi nije jasno zašto Vode Vojvodine šalju Subotičanima račun za odvodnjavanje s građevinskog zemljišta i stvara zbunjenost među njima, jer mi JP-u Vodovod i kanalizacija plaćamo ne samo odvod nego i pročišćavanje vode. To je pravi APP sa strane Voda Vojvodine.