3. srpnja 1938. – Naše slovo piše da su se sudac Kotarskog suda u Kovinu Albe Filipović i kći predsjednika subotičke općine Ivana Ivandekića, Stana, vjenčali 28. lipnja.
4. srpnja 1997. – Subotičke novine pišu da je 1. srpnja u odvjetničkom uredu Grge Bačlije održano prvo predstavljanje knjige, koju je on sastavio u društvu s Markom Peićem Narodne umotvorine bačkih Bunjevaca.
5. srpnja 1912. – Neven piše da je Antun Vojnić Tunić 29. lipnja održao prvu svetu misu u crkvi sv. Jurja u Subotici. Manuduktor mu je bio Pajo Kujundžić, župnik. Poslije mlade mise, u mladomisnikovoj kući bio je objed, na kojemu je bilo oko 400 osoba. Na objedu je Pajo Kujundžić održao zdravicu. Prvu čašu je ispio na mladog misnika i njegovu obitelj, a drugu na svečanog govornika Ljudevita Budanovića.
6. srpnja 1939. – Hrvatski dnevnik donosi članak Živa djelatnost organizacije HSS u Zemunu. Ondje piše da su organizacije HSS-a, kako u Srijemu tako i u Zemunu osnovane još početkom 1920-ih. Nakon 6. siječnja 1929. zapale su u težak položaj. Na izborima 5. svibnja 1935. podržali su listu Vladka Mačeka. Nakon izbora od 11. prosinca 1938. zemunski Hrvati bilježe veću političku aktivnost. Priredili su za šest mjeseci više javnih manifestacija rodoljubnog obilježja: predavanja narodnog zastupnika Miškine, Zrinsko-frankopansku akademiju, proslavu rođendana braće Radića itd. Gradska organizacija HSS-a u Zemunu s pododborom u Beogradu je uzorno organizirana, navodi se u tekstu.
7. srpnja 1939. – Subotičke novine pišu da je 2. srpnja u Monoštoru slavljena mlada misa Joze Pašića. Ukusno iskićena ćilimima, koji su joj davali šokačko obilježje, crkva je bila puna naroda, koji je pažljivo pratio dirljivi govor subotičkog svećenika, vikara na Šebešiću Ivana Lebovića.
8. srpnja 1938. – Subotičke novine pišu da je u Subotici 4. srpnja u 18 sati održana na veoma svečan način posveta novog katoličkog zavoda, koja je po zaštitniku Bačke biskupije dobila ime Paulinum. Posveti su prisustvovali generalni vikar Blaško Rajić, apatinski opat dr. Jakob Eggert, starobečejski opat Ferenc Petrányi, župnik iz Bača dr. Stjepan Tumbas, župnik iz Žednika Petar Evetović, župnik iz Sombora Ante Skenderović, župnik iz Bajmaka Lénárd Hegedűs, župnik iz Bačke Palanke Peter Weinert, subotički dekan Ferenc Bertron i mnogo svećenika Bačke biskupije i cjelokupno subotičko svećenstvo. Bili su prisutni i predsjednik grada ing. Ivan Ivković Ivandekić, gradski senator Maća Evetović, gimnazijski ravnatelj Velimir Stefanović, veleposjednik Mihály Prokesch, odvjetnik dr. Mihovil Katanec i predstavnici svih crkvenih općina. U govoru, održanom u svečanoj dvorani na prvom katu, biskup Budanović je između ostalog rekao: »Uzgoj mora imati i graditi se na temeljima vječne istine koja je stalna, uzvišena i nepromjenljiva kao i sam Bog… Izmišljotine ljudske nemaju stalnosti, svaki čas se mijenjaju, ali vjerske istine ostaju uvijek. Bez ovakovih istina nema stalnosti u odgoju, nema postojanosti karaktera, nema čestitog vladanja omladine. Bez vječnih istina ne možemo uzgojiti omladinu, koja mora biti požrtvovna i spremna na borbu za vječne ideale«.
9. srpnja 1921. – Subotičke novine pišu da je 3. srpnja održan pouzdanički sastanak Bunjevačko-šokačke stranke u Somboru. Prisustvovao je veliki broj pristaša. Iz Subotice su došli zastupnik dr. Vranje Sudarević i odvjetnik Mirko Ivandekić. Somborski Bunjevci osnovali su u zimu 1920. – 1921. Bunjevačko kolo, koje je sredinom 1921. brojalo već preko 600 članova.
