26. lipnja 1919. – Neven piše da su kerski župnik Blaško Rajić i dr. Stipan Vojnić Tunić otputovali iz Subotice u Beograd da prisustvuju na sjednicama Privremenog narodnog predstavništva.
26. lipnja 1919. – Neven piše da je 23. lipnja održan završni ispit u osnovnoj školi na Verušiću kod učiteljice Marije Išpanović i učitelja Baloga. Komisija je konstatirala da je Balog postignuo veoma slab uspjeh s djecom, jer ne zna njihov jezik, dok je Išpanović postignula veoma dobar uspjeh. »Učenici i učenice su jedno bolje od drugog krasnoslavili. Za svakom deklamacijom su odpivali po jednu pismu i to tačno i vešto. Sve pisme i deklamacije su narodne.« Članovi komisije, kanonik Ilija Kujundžić i školski nadzornik Mijo Mandić hrabrili su djecu i učiteljice da nastave svoj rad u tom duhu. Poslije ispita, komisiju je primio žednički župnik Petar Evetović, kod kojega je kasnije došao bački kanonik Ivan Evetović.
27. lipnja 1945. – Slobodna Vojvodina piše da je u Surčinu osnovano društvo Stjepan Radić, čiji je predsjednik omladinac Vlatko Žugaja. Od osnovnih organizacija formiran je samo šport klub. Predsjednik šport kluba je omladinac Paja Pavlovski.
28. lipnja 1930. – Neven piše da je rješenjem predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije smijenjena zemunska uprava, koju su činili načelnik dr. Petar Marković, podnačelnik Franjo Moser, vijećnik dr. Živko Bertić. Napomene radi, Bertić je bio istaknuti predstavnik zemunskih Hrvata. Proslavio se i na književnom i publicističkom polju. Matica hrvatska je objavila njegove pripovijetke Ženski udesi (1902).
29. lipnja 1935. – Napló piše da subotičko Bunjevačko momačko kolo priređuje 29. lipnja u prostorijama Népköra veliku zabavu.
30. lipnja 1906. – Petrovaradinski Fruškogorac se žali na neuredno otpremanje listova između Zagreba i Petrovaradina. »Putnik dolazi za 24 sata prije u Petrovaradin nego li list«, zapaža autor teksta.
1. srpnja 1926. – Neven piše da je 27. lipnja 1926. održan u Bajmaku na tržnici (prostor oko sv. Trojstva) zbor HSS-a. Zbor je otvorio predsjednik mjesne organizacije HSS-a Marko Bačić. Govorio je Mirko Neudorfer, narodni zastupnik i podtajnik ministra financija. Četrdesetak kolonista, tzv. dobrovoljaca s bajmačke Rate, je pokušalo nasiljem rastjerati zbor, ali su ih starosjedioci (Nijemci, Mađari i Bunjevci) pristaše HSS-a spriječili. Ranjeno ih je 15-20. Poslije tuče, zbor je nastavljen u kavani kod Szabóa. Govorili su narodni zastupnici Neudorfer i Ivan Tisai, Joso Vuković Đido, četnik Pajčić iz Moravice, Petar Trombitaš iz Telečke.
1. srpnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da subotičko HPD Neven priređuje 1. srpnja veliku zabavu, čiji čisti prihod ide u korist poplavljenih hrvatskih krajeva.
2. srpnja 1921. – Subotičke novine, glasilo Bunjevačko-šokačke stranke, zahtijevaju uvođenje samouprave – osnivanje Oblasti za Suboticu. »Nit se može, niti je praktično sve urede usredotočiti u Novom Sadu«, objašnjava člankopisac. »Senta i Bereg, a još manje Baja nikad nisu se obazirali na pijacu ni na društvene pokrete Novoga Sada. A naravna je stvar, da Titel i Futok nisu dolazili u Suboticu ni u dućane ni u škule. Kaćmarsko žito nisu prodavali u Novom-Sadu, niti je ikoji Rusin u Subotici tražio sebi suda i advokata. Gornji Srem i dolnja Bačka nosili su svoj kupus u Novi-Sad, a sva su sela vrhu kanala iz Subotice čekala novine i pomodne upute. K Novom Sadu bi se imao pripojiti Gornji Srem, Karlovci, Irig, do Šida, a za Bačku većinom prirodniji je centar Subotica. Zato zahtivamo Oblast za Suboticu.«
