Do izgradnje crkve u Novom naselju u Aleksandrovu 1982. godine, posvećene Mariji Majci Crkve, katolički vjerski objekt u ovom naselju desetljećima je bio smješten u nenamjenskom prostoru, obilježenom skromnim tornjem. Zgrada stare crkve, tj. nekadašnja katolička bogomolja, i danas postoji na uglu ulica Aksentija Marodića i Vojislava Ilića, starih, širokih ulica u ovom mjestu, upisanih u kartu Subotice iz 1928. godine pod imenima Glavna i Prava. Današnji Beogradski put, koji prolazi kroz Aleksandrovo, u to vrijeme zvao se Čantavirski put. 
Na karti iz 1928. godine na istom placu označene su zgrade policije i katoličke bogomolje. Nije greška. U povijesti župe Marije Majke Crkve doista postoji podatak o smještaju bogomolje u policijskoj zgradi od 1926. godine, kada je ovdje osnovana samostalna vikarija, a od 1956., s porastom naselja i broja vjernika, postaje samostalna župa, u ovoj istoj zgradi, sve do izgradnje crkve. Katolička crkva u centru Aleksandrova bila je projektirana još 1936. godine, ali taj plan nije realiziran.
Spomenuta lokacija na uglu Glavne i Prave ulice imala je veliki značaj i u daljoj prošlosti Aleksandrova. Prema istraživanju povjesničara Zorana Veljanovića (knjiga Dr. Jovan Paču u izdanju Arhiva Vojvodine 2003. godine), ovdje je bila kuća općinskog bilježnika Joana Pačua, u kojoj je 1847. rođen sin Jovan Paču. Dr. Jovan Paču (Aleksandrovo kraj Subotice, 1847. – Zagreb, 1902.) bio je poznati skladatelj, liječnik i pijanist. Jedna ulica u Aleksandrovu desetljećima nosi njegovo ime, a rodna kuća je prije nekoliko godina obilježena pločom.