HKC Bunjevačko kolo iz Subotice gostovalo je na 14. Smotri bošnjačkih narodnih igara, koja je održana kao završni događaj programa obilježavanja 30 godina postojanja i rada Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) i 30 godina bošnjačke nacionalne zastave.
Po riječima Mirze Hajdinovića iz BNV-a, HKC Bunjevačko kolo je izabrano da nastupi kao egzotično folklorno društvo u okviru Srbije. Hajdinović se za HKC zainteresirao preko njihove prezentacije na društvenim mrežama, koju je ujedno ocijeno odličnom.
Nova prijateljstva
Folkloraši iz Subotice predstavili su se s dvije koreografije – Bunjevačko momačko kolo i Splet bunjevačkih igara. Pripremio ih je voditelj Folklornog odjela Marin Jaramazović uz pomoć Senke Horvat, a svečanosti je prisustvovao i predsjednik Centra Lazar Cvijin.
»Sretni smo što smo imali priliku sudjelovati na Smotri, upoznali smo nove prijetelje i veselimo se sljedećem susretu«, kaže Jaramazović.
Predsjednik Izvršnog odbora BNV-a dr. Fahrudin Mavrić je na otvaranju smotre rekao kako je ona dokaz njihove posvećenosti očuvanju i promociji folklora i tradicije u modernim vremenima kada se narodi gube i nestaju u trci za vrijednostima suvremenog svijeta.
Sastanak dvaju vijeća
Istom prigodom u Novom Pazaru boravili su i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća (predsjednik Izvršnog odbora Lazar Cvijin i međunarodni tajnik Darko Baštovanović), koji su održali sastanak s predstavnicima BNV-a (predsjednikom Izvršnog odbora Fahrudinom Mavrićem i tajnikom Mirzom Hajdinovićem).
Oni su razgovarali o nastavku uspješne suradnje dvaju nacionalnih vijeća te budućoj koordinaciji zajedničkih aktivnosti u predstojećim društvenim procesima.
»Predstavnici dvaju vijeća suglasni su kako obje manjine nailaze na slične izazove kada su u pitanju društveni položaj i problemi – obje su nove nacionalne zajednice koje se još uvijek, u nepovoljnom društvenom okruženju, nalaze u procesima izgradnje svojih institucija i kapaciteta. Hrvati i Bošnjaci dvije su zajednice koje po pitanju negativne percepcije u javnom mnijenju kotiraju iznimno visoko, a među većim zajedničkim problemima nalaze se i isključenost iz procesa donošenja odluka, neparticipacija i nerazmjerna zastupljenost u tijelima državne uprave i lokalnih samouprava«, ocijenio je Baštovanović.
N. S.
