Jedni su prošli, a drugi će tek biti. Ovi što su prošli izbori su za lokalnu i županijsku vlast u Hrvatskoj. Doduše, konačna politička slagalica bit će poznata poslije 30. svibnja kada prođe drugi izborni krug, ali se i poslije prvog već mnogo toga zna. Ovi što će tek biti predsjednički su i kako sada stvari stoje, izvanredni izbori na svim razinama u Srbiji.  
Gong (nešto kao pandan CeSID-u u Srbiji) zaprimio je tijekom (hrvatskih) izbora oko 200 pritužbi i upita građana. A pritužbe su se odnosile na biračke odbore koji su biračima postavljali pitanje žele li glasati samo za gradonačelnike ili i za preostale liste, žalili su se birači što na biračkim mjestima nisu bile osigurane epidemiološke mjere, što birački odbori nisu stigli baš kod svakog birača koji je bio u samoizolaciji, a želio je glasati… Zgodno bi bilo napraviti usporedbu s izborima u Srbiji i svim onim što prati samu kampanju, pa i sam izborni dan. Hoće li to biti famozni džipovi koji su nezaobilazna ikonografija i izbora za savjete mjesnih zajednica, dolazak na kućnu adresu kod onih koji su prvo obećali sigurni glas pa zaboravili ili nešto slično, ostavljam vama na volju.
I nije to jedino što razlikuje izbore u Hrvatskoj i Srbiji. Razlikuje ih i pravo pripadnika nacionalnih zajednica da biraju i budu birani. Od državne do lokalne razine. Garantirano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi i Zakonom o lokalnim izborima. I onda dolazimo do toga da nacionalne manine u Hrvatskoj, nakon ovih lokalnih izbora imaju oko 70 zamjenika župana, gradonačelnika i načelnika općina. Ne samo najbrojnija srpska zajednica već i talijanska, češka, mađarska…
I da se vratimo na usporedbe. Nacionalne manjine u Hrvatskoj čine oko 7,6 posto stanovnišva. U Srbiji  dvostruko više ili, da budem precizna, skoro 17 posto.
I kad smo već kod Srbije i njenih nacionalnih manjina pred zaključenje broja stiglo nam je (na latinici)  »Obavištenje za javnost« o natječaju »za dodilu sridstava radi sufinansiranja projekata crkava i virski zajednica», koje je potpisao gradonačelnik »Varoši Subatice«. Što će reći »bunjevački jezik« je i praktično zaživio u »Varoši Subatica«. 
Z. V.