Razlog zbog koga Srbija podbacuje u gospodarskom rastu za zemljama centralne i istočne Europe (CIE) Rumunjskom, Mađarskom, Poljskom i Slovačkom je loša kvaliteta institucija koja se prije svega ogleda u prevelikoj korupciji i nedovoljnom nivou vladavine prava, rekao je predsjednik Fiskalnog savjeta Pavle Petrović.
»Srbija ima prosječan rast bruto domaćeg proizvoda od 3,5 do 4 posto godišnje, a trebao bi biti oko 5 posto da bi pristizali razvijenije zemlje centralne i istočne Europe«, rekao je Petrović u intervjuu Agenciji Beta. 
Fiskalni savjet je, kako je rekao, sugerirao Vladi Srbije da prilikom izrade proračuna za 2021. godinu »ne ide na tako visoku stopu gospodarskog rasta od šest posto, jer je u vrijeme neizvjesnosti mnogo bolje oprezno planirati gospodarski rast i porezne prihode, pa se ‘iznenaditi’ boljim rezultatima nego obratno«.
Prvi dostupni gospodarski pokazatelji iz siječnja i veljače 2021. godine, prema njegovim riječima, su i dalje nesigurni, ali nagovještavaju da je Fiskalni savjet bio u pravu, odnosno da bi rast BDP-a u 2021. mogao biti oko četiri, umjesto planiranih šest posto, ali je u međuvremenu usvojen rebalans proračuna koji, između ostalog, predviđa snažno i gospodarski poželjno povećanje investicija u infrastrukturu.
»Procijenili smo kako bi to veliko povećanje javnih investicija moglo dodati još oko 1,5 posto na sadašnji tempo gospodarskog rasta od četiri posto, pa bi rast BDP-a Srbije u 2021. na kraju ipak mogao biti preko pet posto i blizak prvobitnim prognozama Vlade Srbije«, rekao je Petrović.
Petrović je rekao kako je Fiskalni savjet sredinom prošle godine upozoravao Vladu da bude oprezna i prilikom planiranja rasta plaća u javnom sektoru. 
»Međutim, Vlada je na kraju ipak odlučila da i u 2021. relativno snažno poveća plaće u javnom sektoru, što gospodarski nije opravdano«, upozorio je Petrović.
Dodao je da su plaće u državnom sektoru već u 2020. povećane za više od 11 posto, a potom se, računajući dodatne povišice iz travanjskog rebalansa, u 2021. povećavaju za skoro sedam posto. To je, kako je rekao, nerealno i u zbiru višestruko brže od rasta gospodarstva u 2020. i 2021. odakle se taj rast plaća financira što otvara opasne neravnoteže u proračunu. Drugi problem, prema riječima Petrovića, s prekomjernim povećanjem plaća u javnom sektoru je to što su one oko 20 posto veće nego u privatnom sektoru iako je posao u javnom sektoru sigurniji.
Treći problem s prekomjernim povećanjem zarada je, kako je rekao, to što je ovo trajni proračunski trošak i bit će ozbiljan fiskalni problem u narednim godinama.
»Mi trenutačno imamo veoma lošu kombinaciju da je u isto vrijeme prosječna plaća u javnom sektoru relativno visoka, a da su nedovoljno plaćeni najsloženiji i najodgovorniji poslovi zbog čega postoji manjak zaposlenih u zdravstvu, poreznoj upravi, inspekcijskim službama, službama za upravljanje EU fondovima«, rekao je Petrović.
Dodao je da se iz toga može naslutiti da je trenutno važniji politički prioritet da što više ljudi u javnoj upravi bude zadovoljno u odnosu na kvalitetu rada javnog sektora.