Ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković poručio je koncem prošloga tjedna da je Srbija »dosljedno opredijeljena za unaprjeđenje odnosa s Hrvatskom«, ali je kritizirao odnos prema Srbima u Hrvatskoj gdje su oni, kako tvrdi, i dalje »marginalizirani i diskriminirani«.
Selaković je naglasio da će »predstavnici vlasti Hrvatske imati u vlastima Srbije i u budućnosti partnera« u naporima da se odnosi dviju država i naroda »unaprijede na najvišu razinu«.
Međutim, kako je istaknuo, »moramo dobiti jasnu potvrdu iskrene želje naših partnera da doista idu tim putem, jer sve češće do nas stižu sasvim suprotni signali«.
Selaković je u povodu prošlotjednog posjeta hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana Subotici u povodu postavljanja kamena temeljca za Hrvatsku kuću, za čiju je izgradnju Hrvatska donirala sredstva, u pisanoj izjavi istaknuo da je »položaj nacionalnih manjina lakmus papir naših bilateralnih odnosa«, naglasivši da se na njemu mora dosljedno raditi jer je to »naša civilizacijska obaveza«. Ministar Selaković, iako je bio pozvan na svečanost, nije došao u Suboticu niti se sastao s hrvatskim kolegom.
Grlić Radman je na ceremoniji polaganja kamena temeljca za gradnju Hrvatske kuće u srijedu rekao kako hrvatska vlada »svojom aktivnom manjinskom politikom, bilo da su u pitanju Hrvati u svijetu ili manjine u Hrvatskoj, želi doprinijeti izgradnji društva koje uključuje toleranciju, poštovanje različitosti i uključivost«.
On je naveo kako »za svoje sunarodnjake u Srbiji Hrvatska traži ono što je srpskoj manjini osigurano (u Hrvatskoj), prije svega zastupljenost u državnim i predstavničkim tijelima, na svim razinama vlasti u zemlji«.
»Ukoliko je šef hrvatske diplomacije, kada je izjavio da status hrvatske manjine u Srbiji nije ni približan statusu srpske manjine u Hrvatskoj, htio reći da je položaj Srba u Hrvatskoj mnogo gori nego položaj Hrvata u Srbiji, potpuno ću se složiti s hrvatskim kolegom«, reagirao je Selaković na izjavu Grlića Radmana.
Ocijenio je da »srpskom narodu u Hrvatskoj dva i pol desetljeća od završetka rata nisu u praksi dostupna prava koja su mu zajamčena i Erdutskim sporazumom i zakonima Republike Hrvatske«.
»Odnos većinskog naroda prema Srbima u Hrvatskoj je i dalje predominantno negativan, zbog čega Srbi i dalje bivaju marginalizirani, diskriminirani i često stigmatizirani i tretirani kao građani drugog reda«, istaknuo je Selaković.
On je ustvrdio kako »u dijelovima Hrvatske postoji agresivan otpor uporabi srpskog jezika i pisma«, te da je »pravo na njegovanje srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta u mnogim područjima gdje Srbi žive zabranjena tema«.
»Odnos prema ćirilici, srpskom jeziku, kulturi i tradiciji i dalje je u dijelovima Hrvatske, najblaže rečeno, diskriminatoran i nema nagovještaja da se iskreno i dosljedno radi na stvaranju društvene klime u kojoj bi se Srbi mogli osjećati kao ravnopravni građani«, ocijenio je srbijanski šef diplomacije.