U vrijeme kada pred vama bude ovaj broj Hrvatske riječi na priču o »bunjevačkom jeziku« bit će stavljena točka. To stavljanje točke znači da je jučer (četvrtak) održana sjednica lokalne skupštine koja je i službeno potvrdila ono što je bilo jasno još 4. ožujka: uz srpski, mađarski i hrvatski u Subotici će se »zvanično govoriti« i bunjevačkim jezikom (uz ogradu da ovo pišem dan prije sjednice). Ako je za utjehu (a nije), ostat će trag na više od 190 stranica iznijetih primjedbi na predloženu i usvojenu izmjenu Statuta Grada Subotice. Bit će sada zanimljivo pratiti i praktičnu provedbu onoga što propisuje najznačajniji lokalni dokument – od promjene službenih natpisa do rada prevoditeljske službe. No, ukoliko se bude išlo tempom kojim je išla izmjena Statuta Grada Subotice vrlo brzo osvanut će i novi nazivi upodobljeni s odredbom Statuta o službenoj uporabi jezika, a i »stručni« prevoditelj za »bunjevački jezik«. 
Je li stavljena i točka na prijepor koji postoji između Milanovića i Vlade RH, a glede veleposlanika RH u Beogradu, javnost nije uspjela doznati. Je li susreta najavljenog za prošli petak bilo? Ako ga je bilo, što je rečeno? I kakav je nakon svega stav Milanovića? Mediji se time nisu bavili, a informacije o razgovorima (ako ih je bilo) nema ni na službenoj internetskoj stranici hrvatskog predsjednika.
Ali razgovora je, kako smo neposredno prije zaključenja novina doznali iz ureda Predsjednika Milanovića, ipak bilo. Kako je i najavljeno u prošli petak. »Možemo Vam potvrditi kako su u petak održane konzultacije, odnosno, predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je s hrvatskim veleposlanikom u Beogradu Hidajetom Biščevićem kao što je i najavio. Sadržaj razgovora ne možemo komentirati«, stoji u odgovoru koji nam je stigao iz ureda Predsjednika Milanovića. Tako je javnost, pa i hrvatska zajednica u Srbiji, čiji su pojedini predstavnici i razlogom Milanovićevog p(r)ozivanja veleposlanika u Beogradu ostala uskraćena za onu točku na i. 
Z. V.