Srbijansko društvo je duboko podijeljeno. Ne treba nam to dokazivati kakva stručna analiza, ne treba nam to kazati kakav ekspert. Toga smo svjesni i sami. I svatko od nas mogao bi nabrojati barem deset podjela prema kojima se društvo ili pojedinci dijele na ove ili one. Suprotstavljene i nepomirljive strane. Dragan Đukanović, izvanredni profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, kazao je na konferenciji koja se bavila temom utjecaja manjinskih prava na proces donošenja odluka da je tih podjela čak tridesetak. Vjerovali ili ne, tako to izgleda iz vizure nekoga tko se znanstveno bavi tim pitanjima i problemima. Još gore nego što to izgleda nama koji svakodnevno svjedočimo nepremostivim podjelama. I to pominjanje podjela nije od danas ili jučer. Dapače, potpiruju se te podjele iz dana u dan. A popis onoga na koga se ili na što dijelimo sve je duži. Prva i druga Srbija, nacionalisti, izdajnici, soroševci, rusofili, prozapadnjaci, strani plaćenici, ljotićevci, komunisti, četnici, ustaše, podobni i nepodobni, naši i njihovi… Popis postaje sve dulji, potpirujući tako sve više prisutnu netrpeljivost i agresiju. Pa ako se ne slažete sa stavovima nekog iz one »suprotne strane« prišit ćete mu bez pardona razne etikete. Ne razmišljajući što one, u ovako netolerantnom društvu, mogu prouzročiti.
Dijalozi, razgovori, debate… protjerani su iz medija, protjerani su iz Skupštine, političkog i javnog života. I kao da se svi ovi pobrojani natječu u tome tko će od njih biti žešći u prozivanju, etiketiranju, omalovažavanju, vrijeđanju onih iz suprotnog tabora. Jedan od ishoda takve atmosfere su i nedavni grafiti puni govora mržnje ispisani na ulazu u zgradu u kojoj s obitelji živi novinar i građanski aktivist Dinko Gruhonjić. Jedan od ishoda takve atmosfere je i vrijeđanje poznate glumice Jelisavete Sabljić. A sutra će na dnevnom redu već biti netko drugi, čije izjave, komentari, postupci neće »ići pod kapu« onima koji na istu stvar gledaju kroz druge naočale.
I očigledno da nismo sposobni sami se izboriti s tim, pa nam treba prijeteći prst Europske unije, koja tko zna koji puta u svome izvješću ponavlja da Srbija, kada je u pitanju vladavima prava i ljudskih sloboda, nije ni blizu onome što bi trebala biti kao država koja vodi pregovore za članstvo u EU.  
Z. V.