Intervju

Pomoć Hrvatima u Srbiji se mora osmisliti na drugačiji način * Treba pomoći susjedu uvijek u nevolji ali isto tako tog susjeda treba podsjetiti kako se ti odnosiš prema njegovima pa neka se on odnosi na približno sličan način prema tvojima 

 

Razgovor vodila: Jasminka Dulić

 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske utemeljen je 2008. godine kao radno tijelo Hrvatskoga sabora koje prati i raspravlja sve prijedloge i poticaje za donošenje zakona i drugih akata i pitanja iz djelokruga Sabora koji u cijelosti ili u nekom svom segmentu određuju životna pitanja Hrvata koji žive u susjednim zemljama i po svijetu. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova zastupnika, te još 4 vanjska člana  iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Aktualni predsjednik Odbora Ivan Šuker iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) govori za naš list o aktivnostima Odbora i pitanjima od značaja za Hrvate izvan Hrvatske osobito Hrvate u Srbiji. 

 

HR: Kako funkcionira Odbor i postoji li suglasnost oko najvažnijih pitanja za Hrvate izvan Hrvatske? 

Odbor funkcionira tako da se većina odluka donose jednoglasno. Međutim, one ključne odluke koje su trebale inicirati drugačiju mogućnost glasovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske naročito Hrvata u Bosni i Hercegovini pa i zapadnim zemljama tu nemamo jedinstvo. Međutim mislim da nas onako ružne slike s posljednjih predsjedničkih izbora kada su ljudi čekali 15-16 sati da bi iskazali svoju demokratsku volju, naprosto upućuju da to nije demokracija već diskriminacija i to je nešto na čemu će Odbor u budućim vremenima itekako raditi – na uvođenju mogućnosti dopisnog glasovanja i da se glasuje na biračkim mjestima koja će biti određena prema mjestima gdje žive Hrvati a ne samo u konzularnim predstavništvima. To je jedan vrlo bitan segment da Hrvati mogu pokazati svoju političku volju. Nadam  se da ćemo nakon sljedećih izbora u Republici Hrvatskoj doći u poziciju da ispravimo jednu nepravdu koja je učinjena zbog ucjene Socijal demokratske partije (SDP) da se naprave ustavne promjene. Te ustavne promjene su bile zadnji preduvjet da Hrvatska završi pregovore za ulazak u Europsku uniju, a to je da je broj predstavnika Hrvata izvan Hrvatske limitiran na tri. Iskreno se nadam da će to biti kao i prije i da će jedanaesta izborna jedinica biti kao i sve ostale s četrnaest zastupnika, a bit će izabrano onoliko zastupnika temeljem broja glasova koliko je bilo potrebno za izbor jednog zastupnika na drugim izbornim jedinicama. Mislim da će to biti pravično.

 

HR: Nedavno ste boravili u Subotici na proslavi 25 obljetnice od osnutka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Kakve ste dojmove ponijeli o položaju Hrvata u Srbiji?

Smatram da je trebalo reći, a to tada nije rečeno, kakva prava nacionalne manjine imaju u Republici Hrvatskoj. Počevši od najmanje jedinice lokalne samouprave do  Hrvatskog sabora imaju svoje predstavnike. Ukoliko u pojedinoj jedinici lokalne samouprave ili županije čine određeni postotak imaju pravo na toliko vijećnika pa i pravo na člana Izvršne vlasti, dakle dogradonačelnika ili dožupana. Poznato je i da je u Hrvatskom saboru od 150 zastupnika osam predstavnika nacionalnih manjina, što nije nimalo mali postotak, s tim da Srbi imaju tri zagarantirana zastupnika bez obzira koliko ih je izišlo na izbore. To govorim u kontekstu da je Srbija u fazi pregovora za ulazak u Europsku uniju. Ne treba tu Hrvatska kočiti, niti podmetati noge kao što su nama radili neki drugi, ali u danom momentu mi naprosto moramo kao članica EU pokazati svoj stav i boriti se za prava Hrvata u drugim zemljama, prije svega, u Srbiji. Naime, Odbor za Hrvate izvan Hrvatske treba gledati četiri skupine Hrvata. Jedno su Hrvati u BiH koji su jedan od tri konstitutivna naroda, međutim konstitutivni narod samo na papiru jer oni na žalost po niz drugih stvari nisu ni po čemu konstitutivni narod. Druga skupina su Hrvati koji su nacionalne manjine u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Mađarskoj i drugim zemljama ali prvenstveno Srbija jer je tu status Hrvata poseban. Treća skupina su Hrvati u zapadnoeuropskim zemljama i četvrta skupina su Hrvati u prekomorskim zemljama. Kad ih tako grupirate onda dođete do nekih zajedničkih problema koji ih tište i naprosto Hrvatska se mora tu značajnije uključiti, mora značajnije pomoći.