Neimari kulturne baštine

Ni­ki­ca Ka­lo­gje­ra (1930.-2006.)

Niko-Nikica Kalogjera, skladatelj i dirigent, rođen je 19. svibnja 1930. u Beogradu, a preminuo prošlog četvrtka 26. siječnja u Zagrebu. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studirao je kompoziciju u klasi Frana Lhotke i dirigiranje u klasi Friedricha Zauna. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1952. radi kao pijanist u zabavnim ansamblima tadašnje Radiotelevizije Zagreb, a od 1954. i kao dirigent, aranžer te urednik producent. Uz to, ravna Plesnim orkestrom RTV Zagreb (1954. -1957.). U Glazbenoj proizvodnji RTZ-a sudjeluje kao dirigent i aranžer (1957.), te šef dirigent Plesnog i Revijalnog orkestra Glazbene proizvodnje HRT-a (1992.). 
Kao skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist i urednik producent djeluje uglavnom na području zabavne glazbe. Osobite uspjehe bilježi u prvome desetljeću Splitskoga festivala zabavne glazbe. Pjesmama »Maškare«, »Nima Splita do Splita«, »Veslaj«, »Moje suze« i »Nono, dobri moj nono« skladateljski i aranžerski utječe na kasniju festivalsku produkciju. Za slavonske je festivale napisao »Šokica«, »Čingli-lingi čarda«, »Tvrđa« i »Što si nano udala me rano«, a na Krapinskim su velike uspješnice bile »Mi smo dečki«, »Zdravica«, »Jesi videl« i mnoge druge. U temelje klapskog repertoara uzidane su njegove »Vratija se Šime«, »Ćakule«, »Marenda« i »Ludo more«. Prvu je ploču snimio za Jugoton (1952.) s Ivom Robićem. Mnogobrojne skladbe prepjevane su mu na strane jezike, a više od 500 pjesama objavile su inozemne diskografske kuće u interpretacijama stranih pjevača. Napisao je glazbu za mnoge radio i TV-igre, filmove (»Lito vilovito«, »Čovik od svita«, »Kapetan Mikula mali«, »Put u raj«) i kazalište (»Balade Petrice Kerempuha«). Bio je direktor i mnogih zabavno-glazbenih festivala. Desetak je godina bio dirigent, aranžer i producent tradicionalnog koncerta Božić u Ciboni. 
Dobitnik je mnogih priznanja na domaćim festivalima, ali i trideset nagrada na međunarodnim festivalima: u Cannesu, Rio de Janeiru, Tokiju, Dresdenu, Ateni, Malagi, Bratislavi… Primio je nagradu za životno djelo HDS-a (1995.), nagradu za životno djelo na Splitskom festivalu zabavne glazbe (1996.) kao i Porina za životno djelo (2001.).
Najave

12. 05. Izložba: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva u Rumi

H. R. | 12. svibnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji sa župom Uzvišenja svetog Križa u Rumi priređuje izložbu 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu.

30. 1. – 1. 6. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.

06. 07. - 11. 07. XV. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu

H. R. | 11. srpnja 2026.

Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira petnaesti put, bit će održan od 6. do 11. srpnja u Tavankutu u organizaciji HKPD-a Matija Gubec. Tema ovogodišnjeg seminara je Dužijanca.