Uz preporuke i smjernice za suradnju s Hrvatima van Hrvatske, jedna od ključnih stvari sjednica Savjeta jeste razvijanje novih kontakata, međusobno povezivanje i upoznavanje zaključio je Slaven Bačić.

Piše: Tatjana Ljubić

Različite potrebe i problemi Hrvata u svijetu, poput stjecanja hrvatskog državljanstva, obrazovanja na hrvatskom jeziku te mogućnosti ulaganja bile su neke od tema Druge sjednice Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH održanoj prošlog tjedna u Zagrebu na kojoj je sudjelovalo preko 60 učesnika iz cijelog svijeta. Savjet predstavlja Hrvate iz cijelog svijeta, a služi kao savjetodavno tijelo Vladi RH.

»Mi smo tu da iznesemo naše preporuke i zaključke. Položaj Hrvata je posve drugačiji u recimo Čileu i Agentini, Sjevernoj Americi ili Australiji i susjednim zemljama. Pitanja su često različita i na nama je da ta pitanja pokušamo sublimirati u neke zajedničke nazivnike i kao takve uputiti Vladi. Ono što je bilo zajedničko za sve, počevši od Hrvata u Americi pa do nas jeste nedopustivo spor proces dobivanja hrvatskog državljanstva. S druge strane, Hrvati u SAD-u su zainteresirani za ulaganja i za uvođenje direktnih letova do Zagreba, tako da su to vrlo različiti interesi«, kaže Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća i član Savjeta. Razvijanje novih kontakata, međusobno povezivanje i upoznavanje jeste jedna od ključnih stvari sjednica Savjeta, zaključio je Bačić. Uz njega, Hrvate u Srbiji u Savjetu predstavljaju Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a i Tomislav Žigmanov, direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koji je i potpredsjednik ovog Savjeta za hrvatsku manjinu u 12 europskih zemalja.

»Bilo je riječi i da se treba ubrzati i pojednostaviti proces dobivanja hrvatskog državljanstva kao i uključivanje predstavnika hrvatske zajednice van Hrvatske u proces donošenja odluka koje se njih neposredno tiču, kao što su dodjela pomoći za Hrvate izvan Hrvatske, jer su do sada oni bili isključeni iz tog procesa. Također, jedna od preporuka je i o potrebi uključivanja većeg broja Hrvata u proces glasovanja kada su u pitanju izbori za Hrvatski sabor i Predsjednika«, rekao je Žigmanov. Rad Savjeta podijeljen je u četiri jedinice koje čine hrvatsko iseljeništvo (prekooceanske zemlje), iseljenici u europskim zemljama, Hrvati kao autohtone manjinske zajednice u 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe kao i Hrvati u Bosni i Hercegovini.