Posljednjih desetljeća 19. stoljeća, premda je Europom harala velika agrarna kriza (1873.-1895.) uzrokovana uvozom jeftinoga američkoga žita, hrvatsko se gospodarstvo uključilo u gospodarstvo Europe.
Isprva sramežljivo i sa stranim kapitalom, koji je iskorištavao šume u Slavoniji, Lici, Gorskome kotaru i Srijemu, u hrvatskim se zemljama počela razvijati industrija.
ŠUME: Niknuli su novi gradovi, na primjer Belišće, a stanovništvom su znantno osnažili postojeći. Vlastelini su počeli prodavati trupce na panju, poduzetnici su uzimali samo onaj dio drveta koji su mogli eksploatirati, a panjeve, granje i tanje dijelove debla ostavljali bi u šumama. Srušena stabla nitko nije izvlačio iz vode, mulja je bivalo sve više, riba sve manje, otvori ispod mostova i brvana prestali su biti protočni i hrvatske su se rijeke razlile. Stvorile su niz žljebova, močvara i bara u kojima je cijele godine bilo vode.
Niknula je nova vegetacija: gdje su nekada bila polja, livade i pašnjaci, naselile su se zmije, čaplje, rode, a trulež je nekadašnje izvore hrane pretvorio u izvorišta zaraze. Pojavila se potreba za regulacijama vodotokova i isušivanja močvara.
RAZVOJ ŽELJEZNICA: Za potrebe pilana poduzetnici su postavili uskotračne željeznice. Stalno povećavanje dužine uskotračnih pruga, a osobito nakon komercijalizacije pruga za prijevoz putnika i drugih roba, uzrokovali su u hrvatskim zemljama nagli razvoj trgovine pa i ona međunarodne u koju su se uključivali i sitniji poduzetnici. Poduzetničke pruge spajane su s trasama državnih željeznica i uskoro je u hrvatskim zemaljama postojala solidna prometna infrasturktura.
PROIZVODNJA NA VLASTELINSTVIMA: Vlastelinske krčevine pretvarane su u oranice i na gospodarstvima se grade staje za goveda i vučne životinje, štagljevi, čardaci i drugi objekti za uskladištavanje stočne hrane. Vlastelinstva su bila centri svinjogojstva, a vlastelinski su upravitelji, većinom Nijemci, Austrijanci ili Česi, nabavljali lukomobile, prve upotrebljive traktore, te kosilice i vršalice. Ulaganje u tehnologiju povećalo je prinose. Vlastelinstva su znatnu pažnju pridavala iskorištavanju šuma, a nakon krčenja i pretvaranja šumskoga zemljišta u livade i oranice, inicirana je regulacija vodotokova.
NIJEMCI I ŽIDOVI: Oporavku gospodarstva pridonijelo je i naseljavanje Nijemaca i Židova u sela Banske Hrvatske te Slavonije i Srijema. Doseljeni Nijemci kupili su velike površine oranica i livada i počeli se baviti poljoprivredom.
Većina Židova bavila se gostioničarstvom i trgovinom. Nema Židova koji je rođen, odrastao i ostario u istome selu. Jer užurbane mikromigracije slavonskih, bačkih, srijemskih i baranjskih Židova bile su tako intenzivne da je gotovo nemoguće rekonstruirati njihova kretanja. Većina Židova bavila se, dakako, trgovinom i kada su stekli dovoljno novca (u etici Židova, za razliku od etike katolika, nema straha od bogaćenja), prodali su svoju kuću i trgovinu te se selili u neko veće mjesto.
