U svibnju 1929. godine supruga Jánosa Juhásza, Franciska, rođena Batta, podnijela je molbu Gradskom senatu za izdavanje dozvole za gradnju kuće na Paliću, na lijepoj lokaciji, na kutu Dubrovačke ulice i Mamužićeve aleje, a danas široke i zelene Zelengorske ulice. Spomenuti osobni podaci navedeni su u molbi, gdje se ona potpisuje imenom Janosné Juhász, te prilaže i projekt u dva primjerka, sačuvan i danas u Povijesnom arhivu Subotica (F 47. III 530/1929). U molbi iznosi osnovne podatke o budućem stambenom objektu: »Kuća će se sastojati od 2 sobe, 1 kujne i 1 komore. Biće sazidana od opeke i pokrivena crepom...«. Precizira i susjede; to su Géza Komor i Samu Feldes.
Kuća koju je podigla gospođa Juhász prije devedeset godina postoji i danas u autentičnom obliku, te ju je bilo moguće prepoznati u, sada već, izmijenjenom okruženju, no neophodna joj je obnova. U to vrijeme desna strana Zelengorske ulice, gledano od Horgoškog puta, bila je znatno manje naseljena nego danas, i postojalo je manje ulica, što je dokumentirano na karti Subotice i Palića iz 1928. godine, čiji je isječak u prilogu.
I letimičnim uvidom u molbe za izdavanje dozvola za gradnju na Paliću nakon 1925. godine, u fondovima Arhiva grada, uočljivo je sudjelovanje žena među graditeljima i financijerima objekata u banji, čiji se razvoj u to vrijeme, opet, intenzivira. Trgovkinja »u Varoškoj kući«, kako je istaknuto u potpisu u molbi, Berta Pudler, na primjer, 1925. godine obraća se Senatu za dozvolu za gradnju ljetnikovca. Iste godine Krista Dulić želi graditi vilu u tadašnjoj Benešovoj ulici (vidi se na priloženom dijelu karte)... Mnoge žene i danas biraju Palić za mjesto stanovanja, seleći se iz gradskih sredina u zelenu oazu uz jezero.