Tema

Poslu pristupiti s više ozbiljnosti

Republika Hrvatska počela je pokazivati interes na planu zaštite kulturne baštine Hrvata u Vojvodini, ali na žalost nedostaje proaktivni odnos mjerodavnih tijela Republike Srbije, ne samo kad je u pitanju popisivanje, već i financiranje zaštite i revitalizacije spomenika kulture i baštine hrvatske nacionalne manjine, kaže ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskhi Hrvata Tomislav Žigmanov

 

 

Premda su franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Baču kategorizirani kao spomenici kulture od izuzetnog značaja, do sada je malo toga urađeno da se ovo zdanje prikladno zaštiti i da se saniraju zidovi napadnuti vlagom. Namjesto zaštite i revitalizacije samostan je proteklih godina dobio nekoliko loše urađenih toaleta i ploču za turiste ispred ulaza, ali i to iz sredstava inozemne donacije a ne iz proračunskih sredstava Srbije. Posljednjih tjedana ipak je dospio u središte pozornosti javnosti, ali ne zbog zabrinutosti javnosti što ovaj vrijedan spomenik kulture propada, već zbog otkrića fragmenta srednjovjekovne freske na njegovim zidovima. Vijest je bila popraćena medijskom pompom i neprimjerenim komentarima o  podrijetlu samostana koju je izazvala jedna polurečenica, kako se radi o bizantskoj fresci.

Predstojnik samostana fra Josip Špehar uputio je stoga poziv hrvatskim institucijama u Srbiji i Republici Hrvatskoj, kao i Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika, da se angažiraju kako bi se u javnosti predstavile činjenice o povijesti samostana, ali i kako bi se samostanu vratila oduzeta imovina i kako bi bio zaštićen od daljnjeg propadanja.

Tim su povodom samostan posjetili i razgovarali s fra Špeharom ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg i konzulica savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj.

 

Samostan sve više ugrožen vodama

 

Prema fra Špeharovim riječima, vlaga je najveći problem samostana jer je izložen propadanju naročito u posljednje vrijeme od kada je razina vode oko crkve povišena.

»Kada su na zemljištu koje je svojedobno pripadalo samostanu i koje je oduzeto izgrađene građevine i kada je srušen zid od ograde, našli smo se kao u jednoj rupi i sva se voda slijeva prema samostanu. Samostan nije priključen na kanalizaciju jer kada sam  tražio priključak svote su bile enormne, budući da se izračunavalo prema kvadraturi, tako da to nismo mogli platiti«, kaže fra Špehar i dodaje kako je problem vlage sada još veći nego prije, a to se može vidjeti i golim okom na samostanskim zidovima. Fra Špehar je izrazio i nezadovoljstvo što, za razliku od Srpske pravoslavne crkve kojoj je vraćeno oduzeto zemljište, franjevačkom samostanu nije ništa vraćeno od oduzete imovine. »Za sve sam tražio dodatne ekspertize i skupo sam ih platio, ali uvjerenja sam kako jednostavno ne postoji volja da se samostanu vrati oduzeta imovina.«

Generalna konzulica Ljerka Alajbeg kaže kako je već ranije posjetila Bač i da je već onda sa žalošću konstatirala kako je to dosta zapušteno i da je podložno propadanju. »A ovoga puta smo imali prigodu i pomnije razgledati samostan i sve njegove prostore uključujući i dio s unutarnje strane zvonika, koji se sada arheološki obrađuje zbog toga što je prigodom vraćanja obnovljene slike Gradovrške Gospe otkrivena freska. Nije cilj obnavljanja dokazivanje tko je došao prije, već je cilj privođenje svrsi objekta i čuvanje objekta od propadanja koje je dobro zaprijetilo tom objektu. Drago nam je da tamo već postoje neki napori, međutim to je još uvijek u rudimentarnoj fazi i puno ozbiljnije treba pristupiti tom poslu«, rekla je Ljerka Alajbeg.

Generalna konzulica je prenijela fra Josipu Špeharu da su se u međuvremenu sastala stručna izaslanstva Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Vojvodine iz Petrovaradina i Ministarstva kulture Republike Hrvatske i provincijalni ministar franjevačke provincije u Zagrebu kojoj pripada i franjevački samostan, i razgovarali o mogućnostima suradnje i zajedničkog rada.

»U tom pravcu treba ići, jer je to jedini način. Na koncu, i srpska baština koja se obnavlja u Hrvatskoj obnavlja se sredstvima Republike Hrvatske, ali se uključuju i institucije srpske manjine. Razumljivo je da i hrvatska manjinska zajednica na ovom prostoru želi biti uključena. Na koncu, to je i zaključak Mješovitog međuvladinog odbora koji izričito za područje kulture traži da se manjinske zajednice uključuju u sve što se odnosi na čuvanje baštine određenog naroda na području druge države. Mi vjerujemo da će se to dogoditi i da će se službena tijela jedne i druge države uspjeti dogovoriti o načinu zaštite, ali naglašavam kako je čuvanje kulturne baštine na određenom području prije svega briga i skrb države na kojoj se ta baština nalazi, a to znači Republike Srbije u pogledu franjevačkog samostana u Baču«, ističe generalna konzulica Ljerka Alajabeg, te dodaje kako je Republika Hrvatska pokazala volju pomoći i dati ekspertizu za obnovu katoličkih objekata i kompletiranje dokumentacije za konkuriranje za sredstva kod europskih fondova.

»Republika Hrvatska počela je pokazivati interes na planu zaštite kulturne baštine Hrvata u Vojvodini, ali, na žalost, nedostaje proaktivni odnos mjerodavnih tijela Republike Srbije, ne samo kad je u pitanju popisivanje, već i financiranje zaštite i revitalizacije spomenika kulture i baštine hrvatske nacionalne manjine. Također nas brine da se s nepreciznim i manipulativnim medijskim nastupom pripadnost određenih kulturnih dobara hrvatskoj zajednici pokušava zatajiti, pa čak i zanijekati. U slučaju freske izbjegnuto je korektno imenovanje, u smislu jasnog i nedvosmislenog ukaza na pripadnost određenoj kulturnoj baštini«, kazao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

»Nastojat ćemo u tom smjeru štititi interese hrvatske zajednice i njezinu kulturnu baštinu, te se naslanjati i na resurse hrvatske države, kao što to uostalom čine Srbi u Hrvatskoj. Trebamo također pojačati komunikaciju unutar svih činitelja kako ne bismo, zbog neinformiranosti, bili objekti mogućih manipulacija. U tom smislu, vidjet ćemo što će biti ishodi razgovora koje su vodili predstavnici Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture s provincijalom u Zagrebu te predstojeće sjednice hrvatskog i srpskog Međuvladinog mješovitog odbora za manjine«, prenio je Žigmanov fra Špeharu.

 

Nema zaštite baštine bez sudjelovanja manjina

 

Zaštita kulturne baštine hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj važan je segment sporazuma o zaštiti manjina Srbije i Hrvatske, međutim dok se u Hrvatskoj ulažu značajna sredstva za revitalizaciju i zaštitu spomeničke baštine od značaja za srpsku zajednicu i ova se oblast regulira sustavno, u Srbiji još niti ne postoji pojam hrvatske baštine, nije napravljen popis niti valorizacija pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara od značaja za hrvatsku zajednicu.

Dokumentiranje i zaštita kulturnih dobara bili su i na dnevnom redu sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za manjine prethodnih godina. Na temelju preporuka sa sjednica MMO-a, održanih 2009. i 2010. godine, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uputilo je prijedlog suradnje na istraživanju, dokumentiranju i zaštiti kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji.

 

»Na području kulture doneseno je nekoliko preporuka, a jedna od tih preporuka koja se tiče obiju strana je da se pojača suradnja dviju država u interesu očuvanja povijesnih mjesta i materijalne i nematerijalne kulturne baštine manjine te da u realizaciji ovih projekata nastoje ili otpočnu sudjelovati predstavnici hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj. U  svezi s realizacijom tih zaključaka Ministarstvo kulture RH poslalo je Ministarstvu kulture RS 17. siječnja pismo gdje se predlaže realizacija toga što je dogovoreno. Predloženi su načini konkretne suradnje. Još uvijek nije stigao odgovor na to pismo, doduše nije prošlo puno vremena, pa pretpostavljam da će se u duhu dobre suradnje koja se počela odvijati između dvaju ministarstava kulture tako i nastaviti i da će u to biti uključeni i predstavnici hrvatske manjine«, kaže Alajbeg.

Na pitanje zašto je toliko velika asimetrija u zaštiti srpske kulturne baštine u Hrvatskoj i hrvatske kulturne baštine u Srbiji, generalna konzulica kaže: »Zato što Hrvatska već godinama radi kako na popisu tako i na očuvanju srpske kulturne baštine u RH i ta je baština valorizirana, katalogizirana i obnovljena najvećim dijelom. Daleko se odmaklo u Hrvatskoj, a ovdje se još zapravo niti ne govori o hrvatskoj kulturnoj baštini u Srbiji, još nije niti taj pojam zaživio. Ovdje se eventualno govori o katoličkoj kulturi, jer su ti spomenici kulture vezani za religijske objekte, ali se ne govori o hrvatskoj kulturnoj baštini. Očekujemo da će novi ministar kulture imati sluha za ova pitanja i da ćemo već na sljedećoj sjednici MMO, koja će se održati u Srbiji početkom travnja, moći imati neke odgovore. Ovom prigodom pohvalila bih suradnju između Ministarstva kulture Republike Srbije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske glede obnove i povrata otuđene kulturne baštine u Hrvatsku.«

Spremnost za uključivanje u proces zaštite kulturne baštine izrazio je i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, koji je istodobno i član MMO. »Na planu daljnjih aktivnosti, kada je u pitanju zaštita i revitalizacija objekata, želimo se uključiti, premda je to u neposrednoj nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Međutim, to nas ne sprječava da pokazujemo interes, budući da samostan u Baču smatramo dijelom hrvatske kulturne baštine u Vojvodini. Sigurno da imamo legitimno pravo pitati što se i kako radi, osobito u slučajevima kada ima indicija da postoje određeni problemi. Pojedini stručnjaci već su ukazivali da su pogrešno počeli radovi na općoj sanaciji samostana, da nije riješeno pitanje odvođenja voda, a da se počela obnavljati neka sobica na nekom katu itd. S druge strane mislimo i kako struka iz Hrvatske mora biti uključena. Tim prije jer u Vojvodini nema dovoljno stručnog kadra kada je u pitanju baština vezana uz Katoličku crkvu. Na taj bi se način svaka vrsta moguće inkompetencije spriječila, a nanesena šteta bila bi manja. U tom smislu volio bih da se, ne samo kad su u pitanju stručni poslovi, već i kad je u pitanju upravljanje zaštitarskim radovima, uključuju i predstavnici hrvatske zajednice i hrvatske države, što inače kao praksa već postoji kada je u pitanju zaštita kulturne baštine srpske zajednice u Hrvatskoj. Drugim riječima, inzistirat ćemo da budemo uključeni i u upravljačkim segmentima kao jedna od zainteresiranih strana, a ne da hrvatska kulturna baština bude 'zlatna koka' za dobivanje novca, a kada se novac dobije da se ne zna niti na što se troši niti što će se raditi. Dakle, u svakom segmentu želimo biti uključeni, kako ne bi bilo zlouporaba, napose ako obnova bude sufinancirana od strane Republike Hrvatske«, kaže Žigmanov.

 

Jasminka Dulić

 

Turistički aduti

 

Umeđuvremenu, dok sva ova pitanja nisu riješena, u Večernjim novostima od 6. ožujka pojavio se članak o novoj turističkoj ponudi u Baču. Prema navodima ovoga beogradskog lista, srednjovjekovnu tvrđavu, tursko kupatilo i nedavno otkrivenu fresku u franjevačkom samostanu od 15. ožujka turisti će moći razgledati za cijenu od 1 eura. Iz pokrajinskog proračuna za tu su namjenu osigurana sredstva kojima će biti uposleni vozač i čuvar na deset mjeseci.