Povjesničar i muzejski savjetnik Gradskog muzeja Subotica Mirko Grlica preminuo je 25. rujna, u 64. godini života, poslije kratke i teške bolesti.
Rođen je 6. kolovoza 1956. u Subotici. Odrastao je u subotičkom predgrađu Aleksandrovu, gdje je polazio Osnovnu školu 25. maj (danas: Sveti Sava). U rodnom gradu završio je i gimnaziju, a studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Od 1985. kustos je u Gradskom muzeju u Subotici. Objavio je više desetaka članaka, uglavnom iz lokalne i vojvođanske povijesti i muzeologije, u subotičkim časopisima Pro memoria, Rukovet, Bácsország, Üzenet, Létünk, Museion, Ex Pannonia te Radu vojvođanskih muzeja/Muzeja Vojvodine (Novi Sad) i zbornicima (npr. Lifka i Lifke, 2011.).
Sam ili u suautorstvu napisao je više knjiga, uglavnom iz subotičke povijesti, počevši od kapitalnih, pa do popularnih izdanja: Sto godina javnog prevoza u Subotici 1897- 1997 (1997.), Imenik žrtava Drugog svetskog rata na području subotičke opštine (suautori A. Hegedűs, M. Dubajić i L. Merković, 2000.), Vojnići od Bajše : plemićka priča (2003.), Kolekcija razglednica Sabolcsa Prokesa (2004.), Gradotvorci : subotički stambeni objekti od baroka do moderne (suautorice G. Prčić Vujnović i V. Aladžić), I.-II. (2004, 2006.), Kuća koja pamti (suautorica I. Lovas, 2007.), Subotica korak po korak (2008.), Subotica nekad i sad (2009.), Sombor nekad i sad (2010.), Galenovi sledbenici – Subotičke apoteke i apotekari kroz istoriju (2010.), Ivan Sarić (2010.), Svetlo u tami : 100 godina biskopa Lifka u Subotici (2012.), Subotica koje nema (2015.). 
Autor je ili suautor više izložaba te kataloga i knjiga koji su ih pratili: Hladno oružje u zbirkama Gradskoga muzeja (1991.), Historijski dio stalnoga postava Gradskoga muzeja u Subotici (1991.), Aleksandar Lifka čarobnjak pokretnih slika (1992.), Slika i događaj – u povodu 75 godina od odcjepljenja Vojvodine od Austro-Ugarske (1993.), Sjećanje na subotičke Židove – u povodu 50 godina od holokausta (1994.), Prvih sto godina historijskoga plakata u Subotici 1848.-1948. (1994.), Živjeti zajedno – zajednička izložba Gradskoga muzeja Subotica i Muzeja Vojvodine u Novom Sadu (2006.), Ivan Sarić (2011.), Grad biciklista – povijesni, etnološki i umjetnički aspekti bicikla u Subotici (2011.), Sve je samo reklama – segmenti iz povijesti reklame u Vojvodini do 1941. godine (2012.) itd. 
Bio je među najboljim suvremenim poznavateljima subotičke povijesti za razdoblje od sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867. pa do vremena raspada Austro-Ugarske. Iznimno je aktivan bio u pokrajinskom kvizu Koliko se poznajemo – iz istorije nacionalnih zajednice u Vojvodini. Jedan je od autora tekstova i glavni urednik više prijašnjih izdanja istoimene opsežne brošure za pripremu za kviz, i jedno vrijeme predsjednik žirija.
Prvi je od suvremenih istraživača bunjevačkih povijesti temeljito iščitao sve brojeve prvoga tečaja Nevena do 1914. godine. Bio je stalni suradnik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca od samih početaka rada na njemu. Jedan je autora tematskog bloka Bunjevci u zagrebačkoj Hrvatskoj reviji (br. 3/2005). Dio njegovih članaka od osobite je važnosti za povijest Hrvata u Subotici. Neke od njegovih izložbi gostovale su i u Hrvatskoj.
Pokopan je 26. rujna na Kerskom groblju u Subotici. Komemoracija je održana u Velikoj vijećnici Gradske kuće 29. rujna.
Slaven Bačić