Predsjednica HNV-a Vojnić
i premijer RH Plenković
sastali se u petak u Zagrebu
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić i premijer Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastali su se u petak, 25. rujna u Zagrebu. Sastanku su prisustvovali ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i savjetnik premijera Plenkovića za vanjsku politiku Vladimir Drobnjak.
Na sastanku je bilo riječi o prioritetima Hrvata u Srbiji, čiji je boljitak važan za ukupne bilateralne odnose dviju država. Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković iskazao je zadovoljstvo zbog »odluke o dodjeljivanju prostorija u Beogradu za rad i djelovanje područnog ureda HNV-a i mjesnih hrvatskih udruga«. Također, bilo je riječi i o svečanoj primopredaji rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu.
Izvor: HNV
Srijemska Mitrovica:
Hrvatski za srednjoškolce
Na sastanku Hrvatskog kulturnog centra Srijem – Hrvatski dom, koji je održan 20. rujna u Srijemskoj Mitrovici, donesena je odluka da se od 28. rujna u Hrvatskom domu započne s nastavom iz predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture za srednjoškolski uzrast učenika od I. do IV. razreda. Ovaj prijedlog je iznesen roditeljima uz obrazloženje da će djeca biti podijeljena u četiri skupine odnosno svaki razred zasebno, te da se zbog dovoljno velikog prostora Hrvatskog doma može poštivati socijalna distanca. Ove godine se za nastavu srednjo-školskog uzrasta prijavio 21 učenik (za prvi razred srednje škole 5 učenika, za drugi razred također 5 učenika, za treći razred njih 6 i za četvrti razred 5 učenika). Nastava za I. i II. razred održavat će se četvrtkom od 17 i od 18 sati, dok će učenici III. i IV. razreda imati nastavu ponedjeljkom u istom terminu.
S. D.
O socijalnoj bliskosti
i udaljenosti većinskog
i manjinskih naroda u Srbiji
Institut društvenih nauka iz Beograda i Centar za istraživanje etniciteta predstavili su u srijedu nalaze istraživanja o socijalnim odnosima između etničkih zajednica u Srbiji.
»Istraživanjem je mjerena međusobna socijalna bliskost/udaljenost srpske zajednice i uzorkom obuhvaćenih sedam nacionalnih manjina, ostvarivanje manjinskih prava i mogućnosti za punu društvenu integraciju manjinskih zajednica, diskriminacija i drugi aspekti socijalnih odnosa i položaja nacionalnih manjina. Rezultati istraživanja bi trebali biti od koristi donositeljima odluka i stručnjacima u javnoj upravi, manjinskim samoupravama, nezavisnim tijelima, akademskoj zajednici, međunarodnim organizacijama i svima koji su zainteresirani za integraciju i ostvarivanje prava nacionalnih manjina«, navodi se u pozivu za predstavljanje koje je održano u srijedu u Media centru u Beogradu.
»U Deskriptivnoj analizi Istraživanja, koja sadrži blizu 400 stranica s 276 grafikona i 202 tabelarna prikaza, iskazani su prikupljeni podaci i ukazano je na najvažnije pojave i trendove. Količina i kvaliteta prikupljenih podataka su takvi da omogućavaju veliki broj različitih ukrštanja i analiza korisnih za dubinska istraživanja identificiranih pojava i problema, kao i za druga akademska istraživanja i svakako su solidna osnova kako za početak ocjene efektivnosti i efikasnosti javnih politika multikulturalnosti u Srbiji, tako i za osmišljavanje promjena u njima koje su u prilog građanima, razvijanju poverenja među njima i očuvanju kulturnih, etničkih i jezičnih različitosti. Istraživanje je doprinos uspostavljanju metodologije prikupljanja ‘etnički osetljivih’ podataka u Srbiji, a nadamo se i razvijanju navike u javnoj upravi i društvu da te podatke koristi. Deskriptivna analiza i ovaj Rezime su objavljeni na sajtovima Centra, Instituta i Fondacije, a baza podataka će biti dostupna u Institutu društvenih nauka«, navodi se u Izvještaju o nalazima istraživanja.
U istraživanju su ispitivani stavovi Srba te Albanaca, Bošnjaka, Hrvata, Mađara, Roma, Rumunja i Slovaka.
H. R.
