»Prije 25 godina, mjesec i pol dana nakon dovršetka vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom je oslobođen velik dio Hrvatske i praktički završen Domovinski rat, ovdje u Varivodama počinjen je težak zločin protiv nevinih i nemoćnih ljudi. U tom je zločinu na svojim kućnim pragovima vatrenim oružjem okrutno pobijeno devet civila srpske nacionalnosti, vaših sumještana i članova obitelji, i to usprkos tome što na tom području više nije bilo nikakvih ratnih djelovanja. Kao predsjednik hrvatske Vlade, duboko žalim zbog toga te vam uime Vlade ovdje izražavam sućut za članove vaših obitelji čije živote hrvatska država nažalost nije uspjela zaštititi. Osim što je vaše obitelji zavila u crno, ovaj je zločin i uvreda za suvremenu Hrvatsku jer vrijeđa ljudsko dostojanstvo. On je gaženje onih ideala za koje su se borili ogromna većina hrvatskih branitelja – među kojima su bili i Srbi – koji su časno branili našu domovinu. A borili su se za slobodnu, demokratsku i tolerantnu Hrvatsku, u kojoj su svi njeni građani ravnopravni«, rekao je predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković koji je u ponedjeljak sudjelovao na komemoraciji u Varivodama. Poručio je da su ti zločini bili čin pojedinaca, koji su često iz običnog koristoljublja išli u pljačkaške pohode na područje na kojemu još nije bila uspostavljena organizirana civilna vlast, što su iskoristili za svoja kriminalna djela.

Smoći snage i priznati

Obraćajući se pripadnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, rekao je kako želi odaslati poruku pomirbe i nade: »To za Hrvate znači smoći snage i priznati da su u Domovinskome ratu, premda obrambenom, nažalost počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli dogoditi, koji nemaju opravdanja i koji zaslužuju svaku osudu i procesuiranje odgovornih, jer Hrvatska se branila od agresije, ne od nedužnih civila. To za Srbe u Hrvatskoj znači smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija Miloševićevog režima i bivše JNA i da se ne može opravdati oružana pobuna protiv legalno izabrane vlasti i demokratske volje hrvatskog naroda za samostalnom državom, nego da zaslužuje nedvosmislenu osudu, osobito u ovom kraju gdje su još u kolovozu 1990. u susjednim Smrdeljima i Đevrskama podignute prve barikade. To znači i jasno ograđivanje od tadašnje velikosrpske politike u čije su ime tisuće nedužnih ljudi ubijeni diljem Hrvatske i zbog koje su poginule tisuće hrvatskih branitelja, među kojima je još uvijek mnogo nestalih, a mnogi zločini su također do danas ostali nekažnjeni«, kazao je Plenković.
U pratnji predsjednika Vlade bio je i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević iz Samostalne demokratske srpske stranke.
»Ovo je prvi put nakon 20 godina da predsjednik Vlade dolazi na komemoraciju žrtvama koje su nevino stradale. To je jaka simbolična gesta da i ove žrtve ovdje zaslužuju empatiju i poštovanje i da se ne razlikuju od svih žrtava koje su se nažalost dogodile diljem Hrvatske«, kazao je Milošević, nakon čega je prokomentirao Plenkovićevu izjavu da Hrvati trebaju priznati da su napravili zločine, kao što i Srbi trebaju priznati da se dogodio otpor legitimno izabranoj vlasti. 
»To je ono što sam ja govorio kad sam išao u Knin, da je vrijeme da nakon 25 godina posjećujemo jedni druge, da otvorimo te bolne teme, da je vrijeme da konačno čujemo jedni druge, da čujemo ono što smo možda stavljali sa strane, zataškavali. Posljedica tog nedijaloga i zataškavanja je da sad, kad govorimo o Varivodama, još nemamo odgovorne za te zločine. Nažalost, država je propustila postupiti na pravi način kad se zločin dogodio i, možda, u neposrednim godinama nakon toga. Kako vrijeme prolazi, počinitelje je sve teže otkriti. Ostaje samo nada da će oni koji imaju saznanja o tome, prekinuti zavjet šutnje. 
Priznao je da ne očekuje revolucionarne pomake u odnosima Hrvatske i Srbije, ali da su ‘mali pomaci izgledni’. Također, nije odgovorio na pitanje hoće li prisustvovati i komemoracijama u Škabrnji i Vukovaru. »Sve u svoje vrijeme«, poručio je Milošević.

Poništavanje stereotipa

Specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih s Hrvatskom, Veran Matić, izjavio je u Varivodama da se nada da će građani i institucije koje imaju informacije o mjestima na kojima se mogu naći stradali surađivati na valu pozitivnih promjena nastalih nakon komemoracija u Kninu i Gruborima koje poništavaju stereotipe da žrtve postoje samo s jedne strane.
Matić je naveo da je izražavanje sućuti i pijeteta prema žrtvama važno i dodao da je na putu ka Varivodama razmišljao i o žrtvama u Škabrnji.
Rekao je da suradnja dva ureda postoji dugo, da je imala uspone i padove, zastoje u pronalaženju nestalih, ali da će trenuci od obilježavanja u Kninu, Gruborima i Varivodama i sve što će se dešavati u Škabrnji, Vukovaru i ostalim zajedničkim memorijalizacijama pomoći u rješavanju sudbine nestalih.
Matić je ocijenio da ne možemo ići dalje ako budemo razmišljali samo o svojim žrtvama. 
»Danas samo čuli da su sve te žrtve i naše i da moramo voditi računa o svima... i nastojati da svi razumiju što se dogodilo. Ovakvi događaji pridonose promjenama u javnom mnijenju u čitavoj regiji«, rekao je Matić, a na pitanje može li se očekivati da predsjednik Srbije jednog dana dođe u Škabrnju, gdje su ubijena 62 civila, odgovorio je da ne zna kakvi su planovi Aleksandra Vučića.
H.R.