Danas Ulica Jaše Ignjatovića – nekada Svijetla ulica. Pod starim imenom nalazimo je na kartama još i po okončanju Drugog svjetskog rata. Imala je dužu uličnu trasu nego što je danas; u međuvremenu je skraćena podizanjem katnih zgrada. Protezala se od Izvorske ulice, koja se u prošlosti zvala Sirotinjska, gdje se i u stara vremena nalazila Bolnica, sve do Kerskog groblja. U kartama grada 1911. i 1921. godine trasa Svijetle ulice postoji, ali nije imenovana. Pod ovim nazivom nalazimo je na karti Subotice 1928. godine (u prilogu), a mnogi je i danas označavaju istim imenom. Najčešće je zovu »Svitla ulica«.
Zašto Svijetla? Naziv ulice je vjerojatno proistekao iz njezinog prirodnog izgleda i ambijenta. Napravljena je ulica s nizom kuća samo s jedne strane, stoga dobro osvijetljenih i osunčanih, odakle je »pucao« pogled bez ikakvih zapreka. Prepreku pogledu je, samo dijelom, mogla činiti jedino Molzerova ciglana u blizini, među Subotičanima znana i kao Kerska ciglana. U to vrijeme nije bilo novog Kerskog naselja pored groblja, niti je bio izgrađen novi Dom za djecu Kolijevka.
Ciglana je izgrađena krajem devetnaestog stoljeća. Uoči njezinog rušenja, u Subotičkim novinama 29. siječnja 1988. godine objavljena je bilješka pod naslovom »Doviđenja ’garava starice’«. 
Listopada 1925. godine Gradskom senatu podneseno je deset molbi radi dozvola za izgradnju kuća u ulici koju će ubrzo službeno nazvati Svijetlom. Kada su se narednih godina graditelji novih kuća Senatu obraćali za tehničke preglede zbog useljenja, oni su je nazivali »Svitla ulica«. U Povijesnom arhivu Subotica čuvaju se molbe za gradnju Petra Skenderovića (F: 47. III 865/1925), Ivana Skenderovića, Šime Marjanušića, Pere Jakovčevića, Stipana Kopunovića, Roke Peića, Danče Vojnića, Mije Dajka, Aleksandra Dudaša...