»Vrijeme masovne publike je prošlo. Današnja medijska publika je fragmentirana i često nema dodira jedna s drugom. Fragmentacija se ne dogaða duž nacionalnih, etničkih ili kulturoloških linija podjela, koje su postale dijelom povijesti, već su stvari koje determiniraju nove podjele, prije svega interesi publike, različiti ukusi kada je u pitanju program, pa i različite taktike medijske industrije koja personaliziranom ponudom privlači svakog od nas da gledamo baš određeni program«, istaknuo je na početku koferencije profesor Paolo Mancini sa Sveučilišta u Peruggia, poznat po svojem utjecajnom djelu Comparing Media System (Usporedba medijskih sustava, suurednik s Danielom Hallinonom, 2004.) s kojim je postavio nove standarde u analizi i usporedbi medijskih sustava. 

 

 

 

Javni servisi održavaju javnu sferu

 

Osma međunarodna CEECOM konferencija (Centralno i Istočno europska konferencija o medijima i komunikaciji) održana je na temu digitalnih medijskih izazova u Zagrebu od 12. do 14. lipnja, u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu. Sudionik ove konferencije bio je i Davor Marko, doktorski kandidat na Sveučilištu u Beogradu, koji se u svom izlaganju bavio budućnošću javnih servisa u promijenjenom tehnološkom i digitalnom okruženju. 

»Vidimo i sami kako u praksi javni servisi imaju brojne probleme. Od financiranja, do borbe za statusnu neovisnost i konstantnu borbu za uređivačku autonomiju. U Hrvatskoj pomalo, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regije gotovo nikako se ne razgovara o izazovima digitalizacije i načinima na koje će javni servisi koristiti nove tehnološke mogućnosti i konvergentno djelovati. Koja je uopće funkcija javnih servisa danas? Zašto ih mi kao građani financiramo, bilo proračunski kako je trenutačno situacija u Srbiji ili putem pristojbe kao u Hrvatskoj? Koju dodanu vrijednost javni servisi nude i kako zagovaraju javni interes? U razgovoru s profesorom Mancinijem složili smo se kako su javni servisi, u moru komercijalnih emitera i sve više kanala i programa koji nude jeftinu i bezbrižnu zabavu, jedini način da se održi nešto što bi bila javna sfera, prostor u kojem bi mogli sudjelovati svi, komunicirati svoje identitete, potrebe, sučeljavati svoje stavove i mišljenja s drugima. No, problem je kako to osigurati u današnjoj situaciji«, rekao je Marko. 

 

Tatjana Ljubić

 

Opširnije u tiskanom izdanju