Na temelju ankete Republičkog zavoda za statistiku o strukturi poljoprivrednih gospodarstava koja je provedena koncem 2018. godine, u Srbiji su registrirana 564.541 gospodarstva, od kojih su 562.896 obiteljska. Najviše gospodarstava ima u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 242.636, zatim u južnoj i istočnoj Srbiji 164.802. U Vojvodini ih je 127.070, a najmanje u beogradskoj regiji 30.033. Najviše korištenog zemljišta je u Vojvodini 1.574.366 ha, što prosječno po gospodarstvu iznosi 12,71 ha. Podaci govore da je iz godine u godinu sve manji broj registriranih gospodarstava, ali da je i starosna struktura nositelja obiteljskih gospodarstava vrlo nepovoljna. Starijih od 65 godina je 42,5% poljoprivrednika, dok je mlađih od 35 godina samo 3,1% od njihovog ukupnog broja. Što je razlog tome, koji su problemi s kojima se suočavaju i koji su eventualni načini rješavanja njihovih problema, pokušali smo saznati od dva nositelja poljoprivrednog gospodarstva iz Srijema.

Više iz ljubavi nego iz koristi

Ivan Naglić iz Surčina bavi se poljoprivredom 50 godina. Poljoprivredna djelatnost mu je obiteljska tradicija koju je rano nastavio nakon prerane smrti svoga oca. Na površini od 40 hektara sije ječam, soju i kukuruz.
»Nekada sam obrađivao i više od 70 hektara, što svoje zemlje što zemlje u zakupu. Smanjio sam površinu jer sve financiram sam, a i zakup zemljišta je prilično skup. Problem je što mi nema tko pomoći osim sina kada ima slobodnog vremena. Više budem u minusu nego što imam dobiti. Ali se ne predajem. Idem dalje i uvjeravam sebe da će iduće godine biti bolje«, kaže Naglić, dodajući:
»Od poljoprivrede se danas ne može živjeti. Ako je godina sušna, na 40 hektara zemljišta izgubim puno. Kada poljoprivredniku ostane 100 eura po hektaru, tko živi samo od poljoprivrede, od tog novca ne može živjeti cijele godine. Rashodi su veliki. Treba sipati gorivo, platiti porez, nabaviti sjeme, agrotehniku i to je presipanje iz šupljeg u prazno. Ali mnogi poljoprivrednici iz Srijema se bave tim poslom, jer su tako naučili u svojoj obitelji i taj posao zavoljeli«, kaže Naglić.
Također navodi da je najveći problem u poljoprivredi neorganiziranost.
»U Surčinu ima nekoliko ljudi koji se bave poljoprivredom, a ja sam jedan od manjih. Nitko se ni s kim ne ortači i svi se nečega boje. Nema ljudi, nema tko pomoći, jer mlade ne interesira poljoprivreda. Nisam ništa dobio od države, a nisu ni drugi Surčinci. Uglavnom i oni kao i ja: plaćaju proizvodnju iz svog džepa. Dok su postojale zadruge, bilo je puno lakše raditi. Danas su zakupci uglavnom ljudi koji vode poljoprivredna dobra i silose, koji uglavnom nemaju veze s poljoprivredom. Njima je jedino važna dobit poslije svake sezone, a nama kako bude. Nitko nama ne pomaže ništa, a to što se priča na televiziji i čita u novinama, nema na terenu«, ističe Naglić.
Kaže da ne vjeruje u mogućnost organiziranja poljoprivrednika i dobijanja eventualne pomoći niti od države niti od bilo koje druge institucije.
»Usprkos poteškoćama u radu, ostat ću u poljoprivredi. Planiram kupiti veći traktor, jer imam puno zemlje i on bi mi trebao olakšati rad. Obrađivat ću zemlju dok me zdravlje bude služilo, a kad ne budem mogao, neka sin vidi što će dalje raditi«, zaključuje naš sugovornik.

Samo dodatna zarada

Željko Paulić iz Nikinaca obrađuje nešto više od tri hektara zemljišta. Ove godine je posijao kukuruz, pšenicu i suncokret. Ocjenjuje ju kao jednu od boljih godina u poljoprivredi, budući da su povoljne vremenske prilike išle na ruku poljoprivrednim proizvođačima.
»Očekujem dobre prinose ove godine. Prinos pšenice mi je bio oko 5,5 tona po hektaru, što je vrlo dobro. Nisam imao većih poteškoća u radu, a zemljište obrađujem s još jednim čovjekom koji ima veće površine, pa je bilo lakše obaviti sve na vrijeme«, ističe Paulić, dodajući da je ove godine jedino koristio državne subvencije za kupovinu goriva i gnojiva.
»Veći poljoprivrednici su uglavnom upućeniji od nas manjih, pa od njih saznajem sve o aktualnim subvencijama države. Također, od poslovnih banaka mi redovito stižu informacije telefonom tako da sam informiran, ali ih nisam koristio. Meni je rad na poljoprivrednom dobru dodatna zarada, koja dobro dođe uz redovne prihode moje obitelji, ali svakako da bi dodatna pomoć države ili bilo koje druge institucije, uvijek dobro došla«, ističe on.

Desna ruka poljoprivrednicima

Agencija za ruralni razvoj iz Srijemske Mitrovice prikuplja podatke o proizvodnji, prodaji, investicijama, problemima i mogućnostima u području poljoprivrede i ruralnog razvoja i priprema mjesečne izvještaje o novinama u poljoprivredi na teritoriju Grada Srijemska Mitrovica, kao i godišnji izvještaj o stanju poljoprivrede koji usvaja osnivač. Također, izrađuje i provodi godišnji program podrške ruralnom razvoju, sudjeluje u predstavljanju poljoprivrede Grada Srijemska Mitrovica pred donatorima i ovlaštenim tijelima i organizacijama na nivou Republike, daje podršku gradskoj administraciji u domeni nadležnosti Grada vezanih za poljoprivredu, priprema projekte iz domene poljoprivrede i ruralnog razvoja za potrebe Grada, kojima Grad konkurira kod domaćih i stranih donatora za dobijanje potrebnih sredstava. Također promovira i poljoprivredu, ruralnu turističku ponudu i ruralna područja, te obavlja i druge poslove iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja u skladu s potrebama Grada. Kako ističe za naš tjednik direktor Agencije Petar Samardžić, trude se da budu na usluzi poljoprivrednicima i na vrijeme ih informiraju o aktualnim natječajima.
»Osim informiranja naših korisnika, organiziramo i razne akcije tijekom godine namijenjene njima: predavanja, edukacije, tribine, radionice, studijska predavanja. Ono čemu težimo jest da im maksimalno izađemo u susret da dođu do sredstava koja su im na raspolaganju. Naši korisnici nam se obraćaju svakodnevno budući da trenutno ima veliki broj natječaja i nenamjenskih kredita za likvidnost, napose sada za vrijeme aktualne situacije zbog pandemije koronavirusa. Na osnovu tih kredita mogu da ostvare keš sredstva sa samo 1% kamate. Obavještavamo ih svakodnevno o svim aktualnostima, pripremamo im dokumentaciju za natječaje, a u cilju njihove bolje informiranosti formirali smo sms bazu preko koje ih svakodnevno informiramo«, ističe Samardžić.

Lokalni natječaji za ruralni razvoj

Pored toga što prate natječaje na državnoj i pokrajinskoj razini i informiraju svoje korisnike o njima, u ovoj godini aktualna su i tri lokalna natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava poljoprivrednicima, subjektima seoskog turizma i civilnom sektoru.
»Za poljoprivrednike su predviđeni poticaji za upravljanje rizicima premije osiguranja ratarskih, povrtlarskih, voćarskih kultura i vinove loze, te umatičenih životinja. Poticaji se utvrđuju u procentualnom iznosu od vrijednosti plaćene premije, umanjene za iznos sredstava na ime poreza na premiju neživotnog osiguranja, i to od 20 posto za osiguranje ratarskih kultura i umatičenih grla stoke, odnosno 10% za osiguranje povrtlarskih, voćarskih kultura i vinove loze. Za ovu namjenu ukupno je predviđeno pet milijuna dinara, a ono što je značajno za ovu mjeru jest da se može kumulativno koristiti s mjerom koju u ovom području realizira Ministarstvo poljoprivrede«, kaže Samardžić.
Do kraja godine u planu je natječaj za dodjelu sredstava u području marketinga, za osobe koje se bave seoskim turizmom, budući da sličan natječaj ne postoji ni na republičkom ni na pokrajinskom nivou. Za ovaj natječaj opredijeljeno je milijun dinara. Prema Samardžićevim riječima, trenutno je na području Srijemske Mitrovice registrirano oko 15 osoba koje ispunjavaju uvjete. Seoska i turistička domaćinstva po ovom natječaju moći će ostvariti pravo na sredstva za financiranje reklamnog i promotivnog materijala i video spotova, za izradu internet stranica, nabavu turističke signalizacije, a sve u cilju povećanja vidljivosti proizvoda i usluga koje ovi subjekti nude u svojim turističkim domaćinstvima. 
Trenutno je aktualan natječaj za sufinanciranje projekata i programskih aktivnosti lokalnih udruženja građana čija je djelatnost u funkciji unaprjeđenja poljoprivrede i ruralnog razvoja uopće. Ovaj natječaj je bio veoma popularan prethodnih godina, a za ovu namjenu je predviđeno milijun dinara. 
S. D.