Građanska Vojvodina: 
Privesti pravdi nasilnika

Koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina zatražila je od nadležnih državnih tijela da pod hitno pronađu osobu koja je odgovorna za napad na mladog građanskog društvenog aktivista, novosadskog studenta Milana Vujića.
»Podsjećamo nadležne da su prebijeni mladić, kao i njegov otac, obavijestili javnost da je Milan prepoznao napadača. Pozivamo nadležne da, bez oklijevanja, ispitaju te navode i privedu pravdi nasilnika«, navela je Građanska Vojvodina u saopćenju za javnost.
Podsjetili su da je Milenko Vujić, otac Milana Vujića, rekao da je motiv za napad na njegovog sina »isključivo politički«, a da je napadač s jedne od izbornih lista na proteklim lokalnim izborima u Novom Sadu.
»Poslužit ćemo se citatom Milenka Vujića: ‘Očigledno da se u ovoj zemlji ne može nekažnjeno iznijeti suprotno mišljenje’. Ukoliko smo zaista stigli dotle da se zbog političkih uvjerenja mladim ljudima razbijaju glave, onda možemo s užasom konstatirati da nitko više nije siguran. Doslovno nitko«, navela je Građanska Vojvodina.
Ocijenili su da je to »logična posljedica atmosfere linča koju stvara aktualni režim u kontinuitetu u posljednjih osam godina. To je posljedica i generalne atmosfere u postgenocidnom društvu, koje se nije obračunalo s demonima svoje prošlosti i koji su se zbog toga vratili na političku scenu na velika vrata. Isti oni koji su devedesetih godina proizvodili ratove i masovno ubijali i pljačkali u susjednim zemljama sada koriste slične metode prema građanima Srbije«, piše u saopćenju.
Milan Vujić je građanski društveni aktivist, koji je objavljivao članke u beogradskom listu Danas i na novosadskom portalu Autonomija. Zastupa građanske, liberalne i antinacionalističke stavove, a govorio je i na prosvjedima protiv režima u proljeće prošle godine.
Građansku Vojvodinu čine Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Centar za regionalizam, Građanska akcija Pančevo, Zelena mreža Vojvodine, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Vojvođanski građanski centar, Centar građanskih vrednosti iz Subotice i Centar za interkulturalnu komunikaciju.
Novosadska policija podnijet će kaznenu prijavu za kazneno djelo teška povreda protiv 22-godišnjeg muškarca iz Novog Sada koji je fizički napao mladog građanskog aktivista, studenta Milana Vujića. Policija je navela da se sumnja da je on oborio s bicikla dvadesetdvogodišnjeg mladića i zadao mu više udaraca u glavu. Ekipa hitne pomoći je ozlijeđenog mladića prevezla u Urgentni centar, gdje su mu liječnici konstatirali dva prijeloma kostiju lica, navodi se u saopćenju.
(Autonomija)

Ministar i sindikat o 
početku školske godine

»Ukoliko, zbog straha od virusa korona, roditelji na početku školske godine ne žele djecu slati u školu, to neće morati pravdati«, kazao je ministar prosvjete Mladen Šarčević. On je naveo da će škole dobiti jasne smjernice i modele nastave za predstojeću školsku godinu. On je naglasio da se dva mjeseca radilo na pripremama nastave za novu školsku godinu. Za nastavu u školi fokus će biti na učenicima nižih razreda i oni će nastavu pohađati u prijepodnevnim satima. Tijekom satova, kako je rekao, moraju se poštovati mjere distance i za svakog učenika mora se osigurati prostor od četiri četvorna metra. To znači da će se većina odjela morati dijeliti i da u učionici neće biti više od 15 učenika. Za 542 škole od 1.192 postojećih u Srbiji neće biti potrebe da se odjeljenja dijele, jer nemju više od 15 učenika. To su seoske škole, škole manjina, škole na Kosovu. Profesori neće raditi dvije smjene, izjavio je Mladen Šarčević za TV Prvu. On je dodao da će i oni koji su proglašeni tehnološkim viškovima biti aktivirani. 
»Zar je moguće da smo na ovakve odluke Kriznog stožera o polasku u školu morali čekati mjesecima? Pa sve što su ‘odlučili’ moglo je već odavno biti u fazi organizacije – makar ono što se može izvesti«, rekla je za Nova.rs predsjednica Unije sindikata prosvjetnih radnika Srbije Jasna Janković.
Prema njenim riječima, odluka da mlađi učenici fizički pohađaju nastavu, a stariji kombiniraju dolazak u učionice i onlajn predavanja, zatim da se odjeli »podijele« ukoliko imaju više od 15 učenika, kao i uputa da razmak među učenicima tijekom sati u školi mora biti barem metar i pol – nije razjasnila nijednu jedinu nedoumicu s kojima su se suočili direktori, nastavnici i roditelji školaraca. Upozorava i da se većina škola suočava s manjkom prostora u kome može organizirati nastavu prema uputama Kriznog stožera. »Učionice jednostavno nisu dovoljno velike da se osigura odgovarajuća distanca među njima, sve i da bude ‘samo’ po 15 učenika u njima«, upozorava Janković. Dodatni problem, prema njenom mišljenju, predstavlja dezinfekcija učionica između satova, koji će od jeseni trajati 30 ili 35 minuta, zavisi od odluke škole i uzrasta djece. »Kako ‘tetkice’ da stignu dezinficirati toliko prostora za kratko vrijeme? Računamo da imaju oko 20 minuta da očiste oko 450 četvornih metara prostora«, pita se Janković. »Izgleda mi kao da će Ministarstvo prosvjete sav balast organizacije svaliti na druge, a prije svih na nastavnike i roditelje«, zaključila je Janković.