1. kolovoza 1899. – Neven javlja da je Vranje Sudarević postao doktorom medicine i naglašava: »Imademo, hvala Bogu, u lipom broju boriocah medju prokatorima, zvaničnicima, zanatlijama i trgovcima, ali na ličničkom polju Dr. Vranje je jedini bunjevački doktor. Sada kad znamo, da je ličničko zvanje najsposobnije za rodoljubivi rad, a najnezavisnije od svih drugih stanja i zvanja.«
1. kolovoza 1904. – Neven javlja da je 2. srpnja 1904. u Dudovoj šumi održana zabava bunjevačkih sveučilištara (studenata).
1. kolovoza 1929. – Neven objavljuje da sva hrvatska kulturno-prosvjetna društva priređuju 8. kolovoza u crkvi sv. Terezije svetu misu za pokoj duše Stjepana Radića.
2. kolovoza 1939. – Hrvatski dnevnik javlja da je u nedjelju, 30. srpnja 1939., u Tavankutu održano tradicionalno proštenje sv. Ane, zaštitnice kršćanske obitelji.
2. kolovoza 1991. – Subotičke novine javljaju da je prema scenariju Ane Pešut i Grge Bačlije iz KUD-a Bunjevačko kolo u subotu, 27. srpnja, na gradskom trgu održana priredba u okviru završne manifestacije Dužijanca 91.
3. kolovoza 1920. – Neven objavljuje da je 2. kolovoza bilo proštenje u Tavankutu kod kapele sv. Ane. Misu je održao tavankutski župnik Antun Berger. Tijekom mise narod je pjevao pobožne pjesme pod rukovodstvom kantora Vinka Romića. Poslije mise, održan je zbor Narodnog udruženja. Zbor je otvorio predsjednik zbora Josip Vuković Đido. Zatim je predao riječ Blašku Rajiću, kerskom župniku i zastupniku. Poslije njega je govorio Stipan Vojnić Tunić, odvjetnik i zastupnik. Zbor je donio sljedeće rezolucije: »1. Tražimo da subotičke zemlje za dilenje dobije naša sirotinja, a ne da ove zemlje dobiju stranci, a naša sirotinja da ide u svit; 2. tražimo da troškove agrarne reforme snašuju ratni milijunaši«.
3. kolovoza 1939. – Hrvatski dnevnik donosi članak Položaj bunjevačko-šokačkih Hrvata, u kom između ostalog piše: »U subotičkoj gradskoj kući ima mnogo činovnika, koji su bunjevački Hrvati, ali ne smiju napisati, da su Hrvati, jer ih čekaju teške posljedice. Kad su neki to ipak napisali, morali su ponovno drukčije naznačiti svoju narodnost, jer podpredsjednik subotičke općine Miladinović ne priznaje Bunjevce Hrvatima. Nedavno su dva seljaka, Mate Vujević i Luka Kujundžić, tražili uvjerenje o narodnosti. Oni su pred svjedocima izjavili, da su Hrvati, ali Miladinović, zamjenik komesara Lipozenčića, nije htio potpisati ispravu s motivacijom, da Bunjevci nisu Hrvati, pa su morali čekati povratak komesara Lipozenčića«.
4. kolovoza 1917. – Hrvatska njiva piše da su dvije kavane u Subotici pretplaćene na Obzor, a da je subotička filijala Hrvatske zemaljske banke pretplaćena na više hrvatskih novina.
4. kolovoza 1939. – Subotičke novine javljaju da izlazi iz tiska knjiga Bunjevačkih narodnih pjesama Ive Prćića. 
4. kolovoza 1939. – Subotičke novine javljaju da je Aleksa Kokić u srijedu 3. kolovoza ujutro krenuo na studijsko putovanje u Slovačku »radi što boljeg upoznavanja slovačkog jezika i slovačke literature«. Gostovat će u franjevačkom samostanu u Bratislavi. 
5. kolovoza 1936. – Neven javlja da je Josip Vuković Đido predstavnik Mačekove stranke održao u nedjelju, 2. kolovoza, 12 zborova. Prije podne govorio je u Tavankutu, Đurđinu, Maloj Bosni, Žedniku i Bikovu, a poslije podne na Klisi, Verušiću, Šupljaku i u samoj Subotici (u III., IV i V. krugu).
7. kolovoza 1936. – Smotra javlja da je Francuska akademija odlikovala Petra Pekića za njegov znanstveni rad ordenom Palme.