»Draga mama, ovo ljeto mi je predodređeno da pratim i dočekujem ljude i slušam priče o njihovim putovanjima. Ja sam dobro ali bih voljela zaroniti u plavo i slano more, voljela bih posjetiti Jadran, nedostaje mi. Ne brini, nisam tužna, samo imam želje. Nadam se da si ti dobro i da uživaš u ovom malo drugačijem ljetu. Jučer smo cijeli dan bili na kanalu i bilo nam je lijepo. Pozdravi sve kod kuće.«
Volim pisati razglednice s odmora, a pošto trenutno nema godišnjeg odmora odlučila sam napisati razglednicu iz Sombora i ona zvuči tako nekako.
Prošli vikend su prijatelji bili na Staroj planini. Kao što to uvijek biva, pri povratku smo se sreli da ja čujem dojmove. Međutim, bila je to jedna eksplozija ideja što bi trebalo sve posjetiti u granicama Srbije, kad nam već prijeti zatvaranje granica sa svih strana, a kao suvenir sam dobila prijedlog za 52 vikenda. Od svih pregledavanja, odmah su me zaintrigirali homoljski mitovi.
Zlatna groznica
Zlatne groznice nikada nisu uspjele privući moju pažnju i malo znam o njima i nekako mi je iznenađujuće da se zlato kopalo u Srbiji. Prema zapisima, u Neresincu je 1930-ih postojao bager za kopanje zlata i on je iskopao oko sedam tona čistog zlata. Rimski car Hadrijan je u kučevskom kraju imao rudnike zlata, srebra i željeza.
Kučevo se nalazi na sjeveroistoku Srbije, a spada u Braničevski okrug. Obuhvaća srednji i dio donjeg toka rijeke Pek, a po reljefu se dijeli na ravničarski i brdsko-planinski krajolik. Ravničarski dio obuhvaća Zvišku kotlinu i južni dio Braničeva, dok brdsko-planinski dio obuhvaća šumovita područja Zviških planina, Sjevernog Kučaja i sjeverozapadne obronke Homoljskih planina.
Homoljske planine čine živopisni predjeli Istočne Srbije, sa zanimljivim pećinama, drevnim legendama, običajima i mitovima, skrivenim blagom, brojnim slapovima, stjenovitim planinskim vrhovima i bujnim pašnjacima. Ovakva ponuda nameće i zanimljiv plan aktivnosti, a prijedlog je sljedeći: obilazak špilja Ceremošnja i Ravništarka, a tu je i obvezna priča o podzemnom Koloseumu. Špilja Ceremošnja je vrlo raskošna kada je riječ o bogatstvu nakita, a najljepša dvorana podsjeća oblikom na Koloseum, pa je dobila ime Arena. Po ljepotama se uz Ceremošnju i Ravništarku izdvaja i Dubočka špilja.
Ekološka oaza homoljskog kraja
Niz obilazaka, niz izleta, a važno mjesto za izlet u ovom kraju je vidikovac na brdu Jelena stijena. Gdje je prekrasan pogled tu je obično i tragična priča, ovdje o djevojci po imenu Jelena koja se nije željela udati za nekog Turčina, te se bacila sa stijene. Kada su u pitanju piknik područja i mjesta za odmor, voljet ćete posjetiti izvor rijeke Mlave, koja je najdublje vrelo u Europi. Izvorište ima oblik jezera i nalazi se u prirodnom amfiteatru okruženom šumama. Da odmor i ugođaj budu još ljepši pobrinut će se smaragdno zelena boja vode koja je posljedica okolne vegetacije i velike dubine.
Čitav homoljski kraj je poznat kao prava ekološka oaza. Svojom jedinstvenom ljepotom u njemu se ističe Krupajsko vrelo, izvor koji na površini stvara kraško jezero. Kombinacija ljekovite vode tarmalnog izvora, koja se miješa s hladnom izvorskom vodom Krupajskog vrela, okruženi carstvom šuma i čistim planinskim zrakom, upotpunjuju sliku ovog bajkovitog područja.
Nema jezera, pa čak ni izvora na ovom području koji nisu naseljeni pastrvom, a ribolov je sigurno jedna od aktivnosti koja je vrlo česta na ovim prostorima. Ribolov i kanjoning Gornjačkom klisurom se nalaze na popisu preporuka aktivnosti. Međutim, bogatstvo Gornjačke klisure nije skriveno samo u ribolovu, ona čuva i tajne podzemnih gradova i mnoštvo misterija, među kojima je meni interesantna i priča o vodi koja šuti, jer se na jednom dijelu svog toka rijeka Mlava se uopće ne čuje. Postoji legenda koja kaže da je cijela priroda tu zanijemjela nakon vijesti o porazu u jednoj bitci - i čovjek i priroda i rijeka.
Sasvim sigurno je da će svatko tko posjeti ove krajolike zanijemjeti od ljepote, od zraka, od pogleda, od dojmova, ali teško da će to zadržati samo za sebe i u sebi.
Gorana Koporan
