Blagdan Marije Majke Crkve svečano je proslavljen na Duhovski ponedjeljak u subotičkoj župi u Aleksandrovu koja i nosi ime Marija Majka Crkve. Proslavi blagdana prethodilo je devet dana priprave, tijekom kojih je misna slavlja predvodio i propovijedao uvijek drugi svećenik.
Devetnica
Devetnica je započela u subotu, 23. svibnja, misom na kojoj je propovijedao karmelićanin u Somboru, otac Tiho Radan. Narednih dana su redom propovijedali župnik u Maloj Bosni vlč. Dragan Muharem, župnik u Vajskoj vlč. Vinko Cvijin, kapelan u Čantaviru vlč. Nebojša Stipić, vlč. Róbert Erhárd župnik u Novom Sadu, vlč. Goran Vilov iz Monoštora, kapelan u Novom Sadu vlč. Daniel Katačić, katedralni kapelan vlč. Patrik Tvorek, a posljednjeg dana devetnice, u nedjelju, 31. svibnja, propovijedao je vlč. Luka Poljak. Župnik ove župe vlč dr. Marinko Stantić veli da nastoji svake godine za devetnicu pozvati svećenike koje župljani rijetko imaju prilike čuti, a ove godine su to bili uglavnom mlađi svećenici. Kako kaže, na devetnicu je dolazio lijepi broj vjernika unatoč tome što još mnogi strahuju od koronavirusa. S obzirom na to da neke župe, poput one u Žedniku ili Đurđinu, ove godine nisu svoja proštenja slavili s narodom, k tome niti su vjernici na Uskrs mogli biti u crkvi, Stantić je zahvalan što je njihovo proštenje, uz propisane mjere, moglo biti održano u zajedništvu s vjernicima. Na sam blagdan župnik već četiri godine, koliko služi u toj župi, običava pozvati nekog svećenika iz Hrvatske. Međutim, zbog neizvjesnosti u vrijeme dogovora, čast da predslavi liturgijsko slavlje proštenja imao je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić. On je misu služio u zajedništvu s domaćinom vlč. Marinkom Stantićem, kapelanom ove župe vlč. Arnoldom Lukácsem i vlč. Nebojšom Stipićem. Mons. Beretić je u svojoj propovijedi, među ostalim, rekao da slika prvoga grijeha u svetom pismu pokazuje kakvi smo, da nam je teško priznati krivicu i stoga u prvim ljudima prepoznajemo sebe. Svemogući nam je zato dao Majku da ona satre glavu napasniku. Marija je i naša majka, koju molimo da nam pomogne ne samo u borbi protiv virusa, već da se u cijelom svijetu satre mračna moć đavla.
»Radujemo se ovoj svetkovini zato što je Marija majka cijele Crkve. Ona je najbolje sredstvo da se isprosi milost od Boga«, kazao je Beretić.
Svojim zdušnim i radosnim pjevanjem svečanost proštenja je uzveličao zbor župe Marija Majka Crkve uz pratnju orguljaša i voditelja zbora Maria Bonića.
Novo pastoralno vijeće
Župa u Aleksandrovu obuhvaća i područja Bunarića, Čantavirskog puta, potom Šištak, Verušić – dio do Klise, Hrvatski Majur – južno od nekadašnje sivačke pruge, Aleksandrove salaše, to jest, kako češće zovu to područje, Mali Palić. Kako saznajemo od župnika Stantića, mandat pastoralnih vijeća u čitavoj biskupiji istekao je 31. ožujka. Zbog toga je u ovoj, teritorijalno vrlo prostranoj župi, imenovano novo pastoralno vijeće koje ima mandat od pet godina. Ono sada broji 23 člana, od kojih mnogi obnašaju ulogu pročelnika pojedinih odjela. Tako postoji odjel za tisak, za Caritas, za svetište Bunarić, za liturgiju, za obitelj, za djecu, za mlade, za projekte, liturgijski, katehetski i ekonomski odjel kao i nadzorno tijelo. Svakako, pročelnici mogu sebi birati suradnike iz cijele župne zajednice, a želja je župnika da ovo pastoralno vijeće bude funkcionalno. Za sad smo krenuli s velikim poletom, nadam se da će tako i ostati, kaže Stantić. Članovi su različite dobi, ima ih uglavnom iz svih područja župe, a u većoj mjeri su zastupljene i žene.
Naziv Marija Majka Crkve za Bogorodicu prvi puta je svečano proglašen na misi kojom je papa Pavao VI. zaključio III. sjednicu Drugoga vatikanskog sabora. Toga dana, 21. studenoga 1964., on je izjavio da presveta Marija jest Majka Crkve, to jest svega kršćanskoga naroda – i vjernika i pastira. Nakon ove prigode papa Pavao VI. je to ime ponovio i prigodom desete obljetnice završetka Drugoga vatikanskog sabora kada je rekao: »Ako je Marija majka Kristova po tijelu, onda je ona i duhovna majka toga tijela kome i sama, na izvanredan način pripada kao kći i sestra«.
Nela Skenderović
