U organizaciji Generalnog konzulata Hrvatske u Subotici, u ponedjeljak, 1. lipnja, u subotičkom hotelu Galleria priređen je domjenak povodom Dana državnosti Republike Hrvatske kojem je nazočio i novoimenovani veleposlanik Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević. Prije svečanosti on se susreo s vodstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, a prigodom domjenka i s predstavnicima hrvatskih udruga u Srbiji. Zbog pridržavanja mjera uzrokovanih zaraznom bolesti covid-19, događaj je organiziran u suženom broju.
Biščević je ovom prigodom, među ostalim, kazao kako će nastojati dinamizirati odnose između Hrvatske i Srbije te uložiti veću energiju u rješavanje preostalih otvorenih pitanja – od pitanja granica, preko pitanja nestalih do prava hrvatske manjine. Poručio je i kako je interes Hrvatske da Srbija postane članica Europske unije »kako bismo kao susjedi dijelili iste vrijednosti«, što bi, među ostalim, pridonijelo i boljoj zaštiti prava dviju manjina.

Okrenuti se budućnosti

»Hrvatska ima interes da se Srbija, kao i sve zemlje jugoistočne Europe, uključe u europske integracije, kako bismo dijelili isti politički sustav i vrijednosti – demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava. To onda pridonosi i boljem položaju nacionalnih manjina u susjednim zemljama«, kazao je Biščević. 
Naveo je kako, uz potporu hrvatske Vlade, a u suradnji s hrvatskom zajednicom, želi učiniti korak više od stagnirajućeg razdoblja u odnosima Hrvatske i Srbije, uz napomenu da »ogromne potencijale« bilateralne suradnje treba što bolje iskoristiti.
Naveo je i kako bez dobrih hrvatsko-srpskih odnosa nema stabilnosti u ovom dijelu Europe te da dvije države trebaju živjeti kao dva normalna susjeda, »ne zaboravljajući prošlost ali okrenuti budućnosti«. Dodao je da EU može biti jamac »da živimo na jedan normalan, uljuđen, miran, dobrosusjedski način«. 
»To je onda put gdje neće biti reciklaže prošlosti da bi se zaustavila budućnost, čemu smo nažalost danas svjedoci«, kazao je on.
Glede problema s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske manjine u Srbiji, Biščević je izjavio kako će pomagati zaštitu i unaprjeđenje prava te zajednice, a kao mehanizam za rješavanje tih problema vidi Međudržavni sporazum o zaštiti manjina. Za taj je sporazum, međutim, ocijenio kako se ne primjenjuje jednako u obje države te da bi se institucije u Srbiji trebale više angažirati oko provedbe preporuka iz toga dokumenta.
»Znači, treba diplomatski i politički djelovati, i naći argumente da se institucije Republike Srbije uvjere u potrebu većega angažmana. Tim više, što neka od pitanja povezanih s položajem hrvatske manjine u nekoj doglednoj perspektivi mogu biti povezana i s pregovaračkim procesom Srbije s EU. Mi ne bismo željeli doći u situaciju u kojoj neriješena pitanja iz područja ostvarenja njihovih prava, poput obrazovanja i slično, mogu otežati ili usporiti pregovore Srbije s EU. Interes nam je da Srbija bude članica EU, zato s obje strane moramo učiniti napore da ta pitanja ne budu prepreka«, rekao je Biščević.

Očekivanja od Hrvatske

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je tijekom sastanka upoznala novog veleposlanika s prilikama u hrvatskoj zajednici u Srbiji. Budući da je Vijeće do sada imalo odličnu suradnju s Veleposlanstvom, Vojnić se nada da će ista biti nastavljena. 
»Hrvatska diplomacija nam može pomoći na svim razinama. Od problema s udžbenicima, preko rješavanja pitanja hrvatskog školskog centra do osiguravanja prostora za udruge kulture u Beogradu... Očekujemo da diplomacija otvara vrata hrvatskoj zajednici kako bismo onda skupa rješavali probleme«, izjavila je Vojnić.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov izrazio je zadovoljstvo potporom hrvatske diplomacije u rješavanju problema hrvatske zajednice. 
»Vidimo da se takva potpora planira nastaviti. Pozitivno ocjenjujemo prve korake koje je na tom planu veleposlanik Biščević učinio. Poruke koje smo od njega danas čuli za nas su ohrabrujuće i želimo da u jednom partnerskom i koordiniranom odnosu nastavimo uspješno razrješavati brojna otvorena pitanja i izazove s kojima se pripadnici hrvatske zajednice suočavaju, a koji su dio i bilateralnih hrvatsko-srpskih odnosa. Mi znamo da je nama ključno mjesto za razgovor i rješavanje problema Beograd, ali i tu također očekujemo potporu Hrvatske. A kada su u pitanju kapitalni projekti koje smo započeli rješavati s Vladom Andreja Plenkovića, želimo ih i dalje nastaviti«, rekao je Žigmanov. 
I predstavnici hrvatskih udruga ističu značaj potpore koju dobivaju iz matične domovine, pa tako i od hrvatske diplomacije u Srbiji. 
»Neophodna nam je pomoć u očuvanju kulture i jezika. Tu ne mislim samo na materijalnu potporu, već i na onu moralnu kada predstavnici diplomacije dolaze na naše manifestacije«, kaže predsjednica UG Urbani Šokci iz Sombora Marija Šeremešić.
»Hrvatska diplomacija je velika potpora udrugama. I do sada smo imali dobra iskustva glede, recimo, povezivanja s udrugama u Hrvatskoj, a očekujemo da će dobra suradnja biti nastavljena«, kaže predsjednik HKU Antun Sorgg iz Vajske Mladen Šimić. 

Misa u Zemunu

I ove godine Dan državnosti Republike Hrvatske (30. svibnja) obilježen je i svetom misom za Domovinu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu. Osim vjernika, na misi su bili i predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji, kao i Hidajet Biščević. On je sunarodnjacima u Srbiji u ime predsjednika i Vlade RH, te osobno, čestitao Dan državnosti RH i zahvalio što ovakvim prigodama i svim svojim aktivnostima održavaju duh hrvatskoga naroda.
»Kad se sjetimo gdje smo bili prije 30 godina, a gdje smo danas kao Republika Hrvatska, kao hrvatska zajednica i kao hrvatski narod diljem svijeta, onda možemo biti ponosni jer znamo da tamo gdje postoji volja, tamo gdje postoji energija i tamo gdje postoji vjera, tamo se može. Znam da ste i vi ovdje prošli kroz teška vremena i znam da vam nije ni danas lako. Uvjeravam vas da ću osobno sa suradnicima, kao Veleposlanstvo, kao konzulat ispred Vlade Republike Hrvatske i uz pomoć Republike Hrvatske, kroz dijalog s Republikom Srbijom, kroz suradnju sa svim udrugama hrvatske zajednice u Vojvodini i u cijeloj Srbiji, nastojati učiniti sve da se položaj hrvatske zajednice u Srbiji unaprijedi i poboljša«, poručio je Biščević.
Domaćin, zemunski župnik preč. Jozo Duspara podsjetio je kako je tradicija služenja mise povodom Dana državnosti RH duga 14 godina. 
»Kada smo prije 14 godina počeli s obilježavanjem Dana državnosti u našoj župi, vjernici su s nepovjerenjem dolazili na misu. Međutim, iz godine u godinu bilo ih je sve više. Svi koji dolaze ovdje doživljavaju Hrvatsku kao svoju domovinu, ali isto tako su i odani građani ove države. Ako javno držimo do svoga, poštujući sve propise i kulturne vrijednosti zemlje u kojoj živimo, u tome je naša budućnosti i održivost«, istaknuo je vlč. Duspara, dodajući da nije uvijek bilo lako biti Hrvat u Zemunu, posebice u vremenima kada su se dešavale turbulentne situacije na relaciji Zagreba i Beograda.
Veleposlanik Biščević je ovom prigodom upoznat i s radom hrvatskih udruga iz Zemuna.

Sastanak s gradonačelnikom Subotice

Prije susreta s predstavnicima hrvatske zajednice, veleposlanika Biščevića je u ponedjeljak u sjedištu subotičke lokalne samouprave primio gradonačelnik Bogdan Laban.
U priopćenju iz gradske uprave navodi se kako je na sastanku bilo riječi o srpskoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj manjini u Srbiji, kao mostu suradnje između dviju država, te unaprjeđenju ekonomske suradnje grada Subotice s hrvatskim općinama, gradovima i županijama.
»Razgovarali smo o jačanju međusobne gospodarske, kulturne i turističke suradnje, kao i o intenziviranju prekogranične suradnje i mogućnostima zajedničkog nastupa prema fondovima Europske unije. Upoznao sam veleposlanika Biščevića s činjenicom da su se tijekom protekle četiri godine kontinuirano izdvajala sredstva za sufinanciranje programa i projekata na hrvatskom jeziku u području obrazovanja, kulture, informiranja i projekata koji se tiču službene uporabe jezika i pisma, ali da prostora za još čvršću suradnju ima i u drugim područjima, naročito putem projekata prekogranične suradnje«, naglasio je Laban.
Kao primjer dobre prakse naveo je početak realizacije IPA projekta s Hrvatskom, utemeljenog na uspostavljanju energetski učinkovitih javnih zgrada kroz primjenu elektrana na obnovljive izvore energije kao primjer energetski održive i ekološki prihvatljive javne politike. U okviru ovog projekta Grad Subotica i Općina Satnica Đakovačka izgradit će sunčane sustave na više javnih i obrazovnih ustanova.
Veleposlanik Biščević je kazao da je nedavno, nakon što je predao akreditivno pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, razgovarao s predsjednikom koji je, kako je rekao, izrazio spremnost da se ubrzaju odnosi između Srbije i Hrvatske, prebrodi razdoblje političke stagnacije i intenzivira institucionalni dijalog.
Sastanku su nazočili i generalni konzul Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, tajnica Tajništva za društvene djelatnosti Gradske uprave Jasmina Stevanović i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov. Kao ključni izazov pripadnika hrvatske manjine u Subotici Žigmanov je naveo njihovu isključenost iz procesa donošenja odluka kao i nevidljivost u prekograničnim programima suradnje koje Grad ima s lokalnim samoupravama iz Hrvatske.
D. B. P. / S. D.