Tolkien je vilenjake opisao tako vjerno, a Peter Jackson sjajno ih je stavio na mali ekran da moj mozak nikada nakon Gospodara prstenova nije htio razmatrati ideju da vilenjaci ne postoje. Razrađujući tu ideju, nisam otišla daleko već sam prihvatila njihovo postojanje bez objašnjenja i dileme, zdravo za gotovo. Znala sam da postoje mnogi poput mene, ali nisam znala da postoji zemlja koja vjeruje u vilenjake. Čak 54 posto Islanđana vjeruje u postojanje ovih malih, ljupkih stvorenja do te mjere da su promijenili svoje urbanističke planove da im izgradnja nekih cesta ne bi omela život među stijenama. Koliko daleko Islanđani idu u svojim vjerovanjima i poštovanju prema vilenjacima svjedoče i turističke ture u kojima vodiči prikazuju poznate lokacije vilenjaka, uključujući i veliku stijenu Hamarin, gdje živi kraljevski par vilenjaka. Postoje članci u kojima piše da se bivši član parlamenta zaklinje da mu je život, kada je doživio prometnu nesreću, spasila vilenjačka obitelj. Legende i priče o vilenjacima ovdje su brojne, a ako želite dobiti detaljne informacije, imate i tečaj u školi vilenjaka. Imate najbolju priliku za sresti vilenjake oko Božića i Nove godine, jer se oni onda kreću u potragu za novim domom. 

Sve neobične priče Islanda

Sve o Islandu je zanimljivo. Zemlja gejzira i vulkana, zemlja mira i zelenila, zemlja čudnog zemljopisa. Ova mala, mlada zemlja koja se nastanila na vulkanskom otoku smještena je između euroazijske i američke tektonske ploče, koja je stvorila nevjerojatnu formaciju stijena i crnih pješčanih plaža, obično praćenih svojevrsnim efektima, dimom i mirisom sumpora. Kažu da je ovo zemlja iz snova, da je nevjerojatnija nego što možemo zamisliti i da je osjećaj kao da si na drugom planetu.
U svim putopisima nalazi se nevjerojatna hrana koju morate okusiti na Islandu, kao i noćni život, po kojem su Islanđani zaista poznati, ali mojih prvih nekoliko mjesta na Bucket listi na Islandu rezervirano je za mnogo neobičnije i ukusnije avanture. Prvo planiram obući ronilačko odijelo i zaroniti između kontinenata na jezeru Pingvallavatn. Nacionalni park Pingvellir smješten je između sjevernoameričke i euroazijske tektonske ploče, jezero dobiva vodu iz ledenjaka, krase ga čudne kamene formacije i vidljivost koja je duboka i do 200 metara. Kada je riječ o plivanju i nevjerojatnim prizorima, koje priroda ovdje nije štedjela, na popisu se nalaze bazeni Plave lagune. Podzemna voda koja dolazi na zemlju u obliku termalnih izvora izvor je tople vode oko 37-39 °C, odlična je za zdravlje i kožu, a dovoljno je razloga da zanemarimo gužve koje proizlaze iz popularnosti ovog mjesta.
Moja želja da jedrim kitovima se zasigurno ostvaruje u glavnom gradu Reykjaviku. Najljepše fotografije ovih divova često su snimljene na ovim lokacijama, a kažu da su prizori kitova na ponoćnom suncu posebno čarobni. Da, da, u neko doba godine Sunce izlazi oko 3 sata ujutro i zalazi oko ponoći. Dakle, samo tri sata mraka za Islanđane.
Kao što rekoh, o Islandu je sve neobično, i ta priča o termalnim izvorima, o vrelom blatu, o svim specijalitetima koje su patentirali poput kruha od integralnog brašna pečenog pod zemljom 24 sata, ili kuhanih jaja koja kuhaju u gejzirnoj vodi, svoj vrhunac dostiže na Stroker gejziru, najpopularnijem u cijeloj zemlji.

Hot-Cold na Islandu

Avantura na Islandu može poprimiti naziv Hot-Cold, jer uz nevjerojatne termalne izvore i opskrbu toplom vodom, obavezno je posjetiti Ledenu špilju koja se nalazi na jugu otoka u Nacionalnom parku Vatnajekul. Na sjevernom dijelu ovog nacionalnog parka nalazi se zadivljujući vodopad Detifos.
Definitivno bi se trebalo duže zadržati na Islandu, iako kažu da nije nježan prema novčanicima. Moj Island Bucket list nije se u potpunosti uvrstio u ovaj članak, ali upravo takva nedovršena priča daje veći poticaj putovanju. Završavam popis mističnim pejzažima riolitnih planina, vulkana Hekla i ogromnim poljima lave, jer se nismo dotakli ni vulkanskih karakteristika ovog vulkanskog otoka. A trebali bismo...
Gorana Koporan