»Ovo je bio samit o proširenju, iako nekim zemljama ta riječ ne sjeda najbolje«, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković po završetku Zagrebačkog samita, održanom 6. svibnja, i istaknuo da je zapadnom Balkanu poslana poruka da ih se nije zaboravilo, usprkos zdravstvenoj krizi.
Virtualni samit
»Tu smo. Uz vas smo. Nismo vas zaboravili. Nismo samo fokusirani na svoju javnozdravstvenu situaciju, na vlastiti gospodarski i socijalni oporavak nakon krize koja je pogodila sve«, glavna je poruka zemljama jugoistočne Europe, istaknuo je premijer zemlje predsjedateljice Vijećem EU-a.
Virtualni samit održan je umjesto fizičkog, koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu.
Zagrebačku deklaraciju prihvatilo je 27 članica EU-a, te makedonski premijer Oliver Spasovski, albanski premijer Edi Rama, predsjednik Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hashim Thaçi.
U tekstu se nigdje ne spominje izraz proširenje, ali premijer Plenković kaže da »ovo u biti jest samit o proširenju, osobito u svjetlu političke odluke prije dva mjeseca o otvaranju pregovora s još dvije zemlje, dvije već pregovaraju nekoliko godina, a dvije bi to htjele u budućnosti«.
No, konkretan datum novog proširenja Europske unije »nije realno očekivati«, kaže Plenković.
Pregovore s EU-om već godinama vode Srbija te Crna Gora. Sjeverna Makedonija i Albanija dobile su zeleno svjetlo za početak pregovora, ali ne i konkretan datum.
Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za članstvo, a Kosovu, osim što ga ne priznaje pet članica EU-a, još trebaju vize za ulazak u EU.
DSHV: Važnost manjina i regija
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini pomno je ispratio ovaj događaj, navodi se u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik stranke Tomislav Žigmanov.
»Spomenuti događaj, u ovo vrijeme socio-političkih nesigurnosti i izazova te s obzirom na događanja na europskoj političkoj sceni, predstavlja važno mjesto orijentacije za budućnost kako država zapadnog Balkana, među kojima i Republike Srbije, tako i same Europske unije. U tom smislu, i DSHV, koji je od svog osnutka proeuropski orijentirana politička opcija, u naznačenim procesima prepoznaje svoju odgovornost i obvezu. Prepoznajemo pozitivno značenje Zagrebačkog samita s obzirom na njegovu ulogu u povezivanju snaga u borbi protiv koronavirusa, koji ostavlja snažne negativne posljedice na gospodarski i politički život u cijelome svijetu. Ujedno, konstatiramo kako prateća destabilizacija ponovno služi za manipulaciju populističkim euro-skeptičnim grupacijama. EU, s druge strane, ovim samitom opetovano je sebe potvrdila kroz afirmaciju bitnih odrednica svoje opstojnosti: dijaloga, pluralnosti i demokratskih vrijednosti. Iste smatramo odrednicama vlastitog političkog djelovanja i to u društvenom prostoru koji znade svjedočiti i manjkavosti navedenog. Usvajanje Deklaracije na Zagrebačkom samitu posvjedočilo je kako Unija ostaje čvrsto na svojim temeljnim stajalištima, posebice kada je u pitanju solidarnost. Iznimno nam je važna činjenica, kao manjinskoj zajednici u Republici Srbiji koja sebe prepoznaje kao dionika euro-integracija, da se, zajedno s pitanjima dobroga upravljanja, jačanja demokratizacije i vladavine prava, i manjinsko pitanje decidirano naglašava kao važan segment sveukupnih integracijskih procesa. U tom smislu, držimo da su i lideri država članica i kandidatkinja još jednom potvrdili svoju opredijeljenost o važnosti koncepta manjina kao mostovima međusobne suradnje a ne razdora. Ističemo kako to razumijemo kao ne uvijek ostvareni cilj već prije kao smjer kretanja, napose kada je riječ o državama zapadnog Balkana. Još uvijek smo svjedoci mnogih izazova i u Republici Srbiji, čija demokracija nije do kraja konsolidirana te se susrećemo s mnoštvom tranzicijskih prepreka. U takvom društvenom ambijentu, u situacijama s nerealnim isticanjima demokratskih dosega i deficitima u području vladavine prava i manjinskih politika, život hrvatskih institucija znade ovisiti o političkoj hirovitosti. Samit, u tom smislu, predstavlja ogledni primjer za europske prakse odlučnih akcija i kontinuiranih aktivnosti glede ravnomjernog sudjelovanja u procesima donošenja odluka, ravnopravnosti u svim segmentima društva, snažne multikulturalne politike, vladavinu prava te jačanje kapaciteta za toleranciju, s ciljem osiguranja jednakosti svih građana određene države. Posebno ističemo i to kako EU ustrajava na konceptu regija u kojemu su odnosi među državama razvijeni, a otvorena pitanja, posebice ona iz prošlosti, u velikoj mjeri riješena te postoje jasne strategije suradnje. Hrvatska zajednica u Republici Srbiji posebno je ponosna na razinu profesionalnosti i posvećenosti odgovornih državnih institucija u Republici Hrvatskoj na pripravi i realizaciji Zagrebačkog samita. Štoviše, angažman hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i njegove Vlade pokazali su da Hrvatska, i u vrijeme svojih velikih unutarnjih izazova zbog koronavirusa i nedavnog potresa u Zagrebu, ostaje važan regionalni čimbenik, koji je spreman na svaku vrstu suradnje sa svojim susjedima. U tom smislu, hrvatska zajednica, koja će i nadalje ostati posvećena svojim aktivnostima promoviranja i podupiranja eurointegracijskog procesa Republike Srbije, očekuje da će isti, uz podršku Republike Hrvatske, imati za posljedicu poboljšanje vlastitog društvenog položaja«, stoji u prioćenju.
J. D.
