Većina općinskih stožera za krizne situacije u Srijemu donijela je odluku da se u vrijeme izvanrednog stanja poljoprivrednici, ukoliko za rad koriste traktor ili neku drugu poljoprivrednu mehanizaciju, te oni koji moraju obaviti poslove na njivama, mogu kretati atarskim putevima i boraviti na otvorenom od 17 do 20 sati. Ta odluka odnosi se na sve starosne dobi. Unatoč ograničenjima, poljoprivrednici iz Srijema uspjeli su ispoštovati sve agro rokove za proljetnu sjetvu ratarskih kultura, a na gotovo svim poljima sjetva je završena. Ono što poljoprivrednici trenutno priželjkuju jesu oborine koje bi omogućile kvalitetno nicanje usjeva.

Specifičan početak 

Mirko Peršić iz Golubinaca obrađuje 80 hektara oranica. Najviše poljoprivrednih površina ovog proljeća zasijao je šećernom repom. Izvanredno stanje nije ga poremetilo u planiranim sjetvenim radovima.
»Sjetvu sam završio prije 14 dana, a šećernu repu sam posijao prije više od mjesec dana. Smanjio sam zasade pojedinih poljoprivrednih kultura. Izbacio sam uljanu repicu, soju i suncokret i ostao na pšenici, šećernoj repi i kukuruzu. Sjetva je protekla dobro i već sam obavio prvi tretman špricanja repe. Očekujem uspješnu godinu. Ono što sada treba usjevima jest kiša«, kaže on.
No, ne poriče da je sjetva bila drugačija nego prethodnih godina, kako zbog trenutne situacije zbog pandemije koronavirusa, tako i zbog oscilacija u temperaturi.
»U ožujku smo imali snijeg, a prije desetak dana noćna temperatura je bila čak ispod nule, tako da je početak sezone bio vrlo specifičan. Meni osobno ova situacija nije bitno poremetila planove, ali, koliko znam, najviše problema imaju oni koji se bave povrtlarstvom. S druge strane, nastao je problem i oko izdavanja dozvola. Nisam imao taj problem, jer je nisam tražio i uspio sam sve radove završiti u roku. Vjerujem i da veći dio poljoprivrednika može završiti planirane radove prije policijskog sata, odnosno do 20 sati, do koliko je dozvoljeno kretanje«, ističe naš sugovornik.

U iščekivanju pomoći

Peršić također ističe da je sjetva svake godine u prosjeku pet posto skuplja u odnosu na prošlu godinu, te da je ovogodišnja sjetva zbog pojeftinjenja goriva, nešto jeftinija, odnosno svega tri posto skuplja od prošlogodišnje. 
»Od Vlade Srbije je nagoviještena pomoć za poljoprivrednike. Nadam se da će država donijeti još neke uredbe kako bi svi poljoprivrednici mogli biti opskrbljeni. Na ovaj način, kako sam razumio, riječ je o poljoprivrednicima koji su u sustavu PDV-a i onima koji su kreditno likvidni. Osobno smatram da se kredit ne može smatrati kao pomoć države, jer se on mora vratiti. Ako se već govori o pomoći države, onda bi je trebalo povećati kroz subvencije, čak i onim ljudima kojima su isplaćene, gdje i ja spadam. Po mom mišljenju, taj iznos bi trebalo povećati na nekih 12.000 dinara po hektaru. Također smatram da bi dobro došla pomoć države u prolongiranju kredita na neko vrijeme. U sustavu sam PDV-a i razumijem da se mi sad provlačimo kao privrednici i da ćemo u svibnju dobiti 30.000 dinara te da će uplata doprinosa biti pomjerena. Ali smatram da se treba subvencionirati kroz izravna davanja i da time svi poljoprivrednici budu zastupljeni, i veliki, i srednji i mali«, ističe naš sugovornik, dodajući kako misli da će najveću štetu zbog pandemije imati povrtlari, ali da će se ona odraziti i na ratarstvo.

Nedostatak vlage – najveći problem

Željko Paulić iz Nikinaca obrađuje pet hektara zemljišta na kome je u agrotehničkom roku zasijao pšenicu, kukuruz i suncokret.
»U nikinačkom ataru je sjetva dobro i na vrijeme urađena. Trenutno je jedini problem nedostatak vlage. Što se tiče ograničavanja kretanja, u Nikincima nije bilo problema i svi poljoprivrednici iz ovog dijela Srijema su sjetvu završili na vrijeme. Vremenski uvjeti su bili povoljni, a jedini nedostatak je što nije bilo dovoljno oborina i što oni poljoprivrednici koji su ranije posijali ratarske kulture sada imaju problem zbog neujednačenog nicanja. Ako narednih dana padne izvjesna količina kiše, to će se sve popraviti«, kaže Paulić.
Dodaje i da bi pomoć države poljoprivrednicima bila od velike koristi, posebno povrtlarima.
»Mislim da bi na prvom mjestu država trebala pomoći povrtlarima u plasmanu njihove robe. Prvi novac za većinu ratara će biti od pšenice. Po mom mišljenju, bilo bi dobro kada bi država dodala postotak na cijenu pšenice, te otkupila znatne količine pšenice za robne rezerve«, ističe Paulić.
Inače u nikinačkom kraju na poljoprivrednim površinama najviše su zastupljeni kukuruz, pšenica i suncokret, zatim povrće i bostan. Osim plasmana povrća, Nikinčani se plaše da će u ovoj sezoni biti na gubitku i zbog nemogućnosti plasiranja bostana na inozemno tržište.

Preporuka struke

Prema riječima poljoprivrednih stručnjaka, preostalo je da se izvrši sjetva samo kod onih poljoprivrednika koji obrađuju veće površine i zemljišta većih poljoprivrednih kombinata.
»Trenutna situacija bitno je otežala izvođenje same sjetve, ali su je poljoprivrednici ipak uspjeli završiti. Ograničenje kretanja nije se bitno odrazilo na poštovanje agrotehničkih rokova. Ali svakako da je sjetva u ovoj situaciji bila specifična i da im je znatno otežala posao«, ističe Goran Drobnjak iz Poljoprivredne stručne službe u Rumi, dodajući:
»Skoro 90 posto površina pod kukuruzom je posijano, a trenutno se obavlja tretman protiv korova. Nakon same sjetve, poljoprivrednici su obavili ili još obavljaju tretman protiv korova koji se vrši nakon sjetve, a prije nicanja usjeva. Ovaj tretman u mnogome zavisi od oborina nakon samog tretmana i omogućuje da biljke nakon tretmana, a nakon nicanja, imaju čistu situaciju od korova. Istovremeno, daju nam vremena da u narednom periodu možemo izvršiti neko korektivno prihranjivanje. On je također značajan u borbi protiv rezistentnih korova, tako da je za preporuku proizvođačima koji ga nisu obavili da nakon sjetve usjeva, a prije nicanja, to učine«, preporučuje on.
Također navodi da je tijekom sjetve stanje vlažnosti zemlje bilo dobro.
»Međutim, kiša bi svakako dobro došla u ovom periodu jer bi omogućila brzo i kvalitetno nicanje usjeva. Ona bi dobro došla i za površine pod pšenicom gdje je posljednjih dana evidentno da joj nedostaje određena količina vlage. Primjetna je i reakcija samih biljaka na smjenjivanje hladnih i toplih dana, odnosno na smjenjivanje toplih i hladnih perioda tijekom dana, tako da bi kiša pridonijela da pšenica nastavi s uspješnim razvojem.« 
S. D.