Uređenje vanjskih površina je polje rada koje je uvjetovano mnogim čimbenicima (okruženjem, vrstom klime, osunčanošću i količinom sjene i sl.). Ovog puta ćemo se baviti samo uređenjem posuda koje se mogu koristiti na otvorenim površinama, bilo u vrtu, bilo na terasi zgrade, a savjete preporuča dipl. ing. pejzažne arhitekture Petar Gaković. 
Koje su osnovne smjernice za uporabu posuda i saksija? Što je ono na što se treba obratiti pozornost?
Manje je više. Koliko mislimo da će s prevelikom količinom nešto biti prikriveno, ljudsko oko ipak traži manju količinu podataka koje je potrebno obraditi kako bi se moglo odmoriti. Ako pogledamo primjer velikih dvorišta ili terasa, često pokušavamo pokriti svaki kut. To može biti dobro za namjenske površine, ali prečesto se završi na tome da gdjegod se okrenemo, imamo neki detalj, što zna biti zamarajuće za ljudsko oko i mozak, što je u biti suprotno od onoga što se želi postići, a to je opuštanje u uređenim zelenim prostorima. 
Koje se biljke najčešće preporučuju u vrtu i koje se lako uzgajaju, te ne zahtijevaju posebnu pažnju?
Preporukama ipak prethodi mnoštvo uvjeta: je li predviđena površina osunčana, a ako jeste, onda koliku količinu sunca ima. Potom količina zalijevanja i slično. Mi ćemo za primjer uzeti površinu u kojoj je polusjena, i potpuno sunce, jer to su »najproblematičnije« površine. U moru mnoštva, ali zaista mnoštva biljaka, izdvojit ću samo nekoliko primjera biljaka koje su se našle jako prikladnim i dosta jednostavnim za održavanje. Za polusjenu bih preporučio petunia × atkinsiana. Nju je najbolje posaditi samostalno, jer je vrsta koja se dosta širi i samostalno zauzima prostor. Za izravno i trajno sunce (više od pola dana) najtoplije predlažem ipomoea batatas, poznatu kao slatki krumpir. Naime, ova biljka se pokazala toliko zahvalnom, jer izdrži i najsunčanije dane. Često je u posljednje vrijeme možemo vidjeti i na javnim površinama. Jedino joj je potrebno dovoljno vode i gnojiva. Osim ovog, dodao bih i kod nas već poznatu begoniju, koja je također izrazito otporna na sunce, opet uz dovoljnu količinu vode i gnojiva.
Koje se greške najčešće prave? 
Pogreške koje se najčešće javljaju su sasvim normalni dio uređenja i održavanja i balkona i dvorišta, pa tako i biljaka u posudama. Zalijevanje je uglavnom prvi problem. Različite biljke traže određenu količinu vode i to se ogleda kada imamo posudu s kombiniranim biljkama. Danas je dostupnost informacijama puno lakša, pa se lako može provjeriti koja vrsta zahtijeva koju količinu vode. A drugi bitan faktor je gnojivo, kojeg nikad dosta. Napose ako želite da vaše biljke budu u cvijetu, možete to činiti i jednom tjedno u propisanim količinama. 
Kako gledate na to da se u vrtu nađu i stare stvari, poput starih lonaca, guma ili nekih drugih predmeta, a u koje smo možda posadili neke biljke? 
Zanimljivo pitanje na koje ću dati osobni osvrt, jer postoje različiti ukusi i stilovi. Biljku je praktično moguće posaditi u bilo što što može pridržati zemlju i vlagu. Međutim, postoji i nekoliko »tehničkih kriterija«, osobito za vanjski prostor. U njima je potrebno da budu elementi koji su predviđeni za jaku zimu ili jaku ljetnu žegu. Tako elementi koji su malo oštećeni neće moći izdržati dulji period na otvorenom. Ili ono što je popularno posljednjih godina su elementi za sjedenje od starih paleta. One su odlične i pristupačne, ali potrebno je imati u vidu i njihovo trajanje, napose ako se ostave u vanjskim uvjetima. I dalje je preporuka za trajnije materijale za otvorene površine. Za to naravno postoje i zaštitni premazi i slično, tako da je i to svakako moguće. Neka vam je na radost i opuštanje.
Ž. V.