Biro za društvena istraživanja iz Beograda je »think-thank« organizacija koja u području društvenih i političkih znanosti provodi istraživanja, analizira, predlaže i provodi održiva rješenja u okviru javnog, civilnog i komercijalnog dijela društva. BIRODI se zalaže da društvena istraživanja budu u funkciji monitoringa, evaluacije i kreiranja društvenog razvoja; za društvo čiji se razvoj kreira na osnovama teorijskih i empirijskih dostignuća društvenih znanosti i za društvo održivog demokratskog, socijalno i ekonomsko pravičnog razvoja, navodi se na sajtu ove organizacije.   
Biro provodi online longitudinalno istraživanje javnog mnijenja u vrijeme epidemije covid-19 u kojem je do sada sudjelovalo 345 ispitanika. Koristi se uzorak koji se ne zasniva na teoriji vjerojatnoće već se radi o dva tipa uzorka prigodnog uzorka, tj. građanima koji sudjelovanjem u istraživanju žele izraziti svoj stav i grudva uzorku – širenjem upitnika od strane sudionika ankete ka drugim potencijalnim sudionicima ankete. Kako se navodi na sajtu, broj ispitanika koji su popunili anketu se smanjio ali se povećao broj onih koji žele vidjeti nalaze istraživanja koji se nalaze na sajtu Biroa. Također je Biro uputio prijedlog Vladi da svoje ekonomske mjere državne pomoći donese u formi Zakona o državnoj pomoći u vrijeme i poslije pandemije virusa covid-19, koji bi usvojila Narodna skupština na online sjednici, a kojim bi se osnovalo tijelo za monitoring realizacije ekonomskih mjera i izvršila porezna stimulacija radničkog dioničarstva. O nalazima ovog istraživanja, ovome prijedlogu kao i drugim temama povezanim s aktualnim pitanjima vezanim uz epidemiju virusom covid-19 razgovarali smo sa sociologom Zoranom Gavrilovićem, suradnikom Biroa.  
Prema istraživanju Oxford University, Blavatnik School of Government, Srbija spada u grupu od 14 zemalja svijeta s najstrožim mjerama zaštite od virusa covid-19, tu su još i Slovenija, Hrvatska, Indija i druge. Prema dosadašnjim saznanjima i podacima pokazuje se da su se zemlje koje su imale strožije mjere (do sada barem) uspješnije borile s epidemijom, imale manji broj zaraženih i umrlih. Kakva su Vaša saznanja o tome?
Kada govorimo o prisutnosti virusa covid-19 i efikasnosti mjera za njegovo sprječavanje, moramo imati u vidu četiri parametra. Prvi je sam virus covid-19 sa svojim osobinama, drugi je sam čovjek sa svojim metabolizmom, zdravstvenim stanjem, odnosno zdravstvenom kulturom. Treći parametar je sustav oličen u prije svega zdravstvenom sustavu i četvrti je javnost i sloboda medija. Vjerujem da, kada sagledamo ova četiri parametra, možemo dobiti sliku konteksta u kojem se može ocijeniti uspjeh mjera. Očito da je, u situaciji kada nemate lijek, fizičko distanciranje rješenje koje daje rezultat. S druge strane, mora se voditi računa o negativnim efektima ovog pristupa i efektima koji mogu nastati kao posljedice prostorne izolacije i odsustva kretanja, posebno kod onih dijelova stanovništva koji su stariji od 65 godina i/ili imaju kronična oboljenja. Valja istaći da je jugoslavenska škola epidemiologije bila jedna od priznatijih u Europi i da je to, uz naslijeđe organiziranja epidemiološke službe, pored rigidnih mjera utjecalo na rezultat.
Kako generalno ocjenjujete mjere koje se provode? Smatrate li ih dobrim? 
Ovo je prije pitanje za zdravstvene stručnjake i općenito građane. Za bilo koje mjere je prije svega bitno da se provode, jer to nam daje sliku efekata. Sudeći po rezultatima, daju efekta. Kao dijabetičar, predlažem da imamo pravo na pola sata šetnje u vrijeme zabrane za ostale, jer šetnja je neophodna.
Kakvim ih ocjenjuju ispitanici u Vašoj on-line anketi koju provodite?
Anketa koju provodimo ima za zadatak da u vrijeme epidemije očuvamo javnost, odnosno damo priliku građanima da ocijene stanje u kojem se nalaze, ukažu na svoje potrebe i probleme, ali i da predlože svoja rješenja. Građani podržavaju mjere Kriznog stožera, kako one koje se tiču medicinskog dijela, tako i uplitanja države u privredni sustav kroz podršku poduzećima i radnicima. Ispitanici su zadovoljni, ali dio njih, prije svega stariji od 65 i fakultetski obrazovani, smatraju da se na ovaj način krše njihova prava u dijelu kretanja.  
Koji su nalazi iz ove ankete koje biste istakli?
Prije svega ispitanici vide ovu epidemiju kao veliki problem, ali i problem koji će biti pobijeđen uz osrednje žrtve. Zdravstveni sustav je prepoznat kao onaj koji najviše doprinosi u borbi protiv covida-19. Tu je i policija, vojska i škole. Ispitujući zadovoljstvo, zaključak je da su građani zadovoljni opskrbom roba, informacijama koje imaju, mjerama koje Krizni stožer predlaže i njihovim poštovanjem, ali ne i političkim zloupotrebama epidemije, kao i nestašicom ili/i povećanjem cijena robe, odnosno lijekova i medicinskih pomagala. 
Kako ocjenjujete način na koji su mjere uvedene, u smislu kritika što ih nije usvojila Narodna skupština već Vlada i predsjednik Srbije?
Epidemija nije promijenila oligarhijsku distribuciju, moć u okviru bicefalne izvršne vlasti, gdje je predsjednik Srbije u drugi plan stavio zakonito najmoćniju osobu u Srbiji, a to je predsjednica Vlade. Prema mišljenju pravnih stručnjaka uvođenje izvanrednog stanja, bez zasjedanja Narodne skupštine Srbije je nelegalan čin. Zabrinjavajuće je da Ustavni sud kao dio sudske vlasti nije reagirao, a ni zastupnici koji imaju obvezu vršenja kontrolne funkcije. Doduše, razumljivo je da se zastupnici, prije svega vladajuće Srpske napredne stranke ne bune, jer bi takav čin mogao dovesti do brisanja s izbornih lista koje sastavlja predsjednik Srbije, koji je ujedno predsjednik SNS-a čiji mu Statut daje pravo da definira kriterije i predlaže zastupnika za izbornu listu. 
Kako ocjenjujete informiranost građana i komuniciranje neophodnih poruka i preporuka građanima od strane Vlade, predsjednika, Kriznog stožera? 
Prema rezultatima istraživanja, građani su zadovoljni informacijama koje imaju o samom covidu-19, kao i načinu kako se mogu liječiti ako su zaraženi. Nisu zadovoljni informacijama o postupanju javnih institucija. Ono što je interesantno je da su konferencije za medije u 15 sati odigrale pozitivnu ulogu. Novinari su svojim pitanjima očito dobijali informacije koje su zanimale građane čime je stvoreno povjerenje između liječnika i građana. Na žalost, liderski stil vladanja, prije svega predsjednika Srbije, koji preferira nadležne institucije iz medijskog kadra, je unosio šum u komunikaciji, i nerijetko za rezultat imao paničnu reakciju građana koja se ogledala u povećanoj kupovini narednog dana.   
Kako ocjenjujete rad novinara i medija u ovoj situaciji? 
Svaki novinar svakoga dana bira između toga hoće li biti most između građana i vlade držeći vlast odgovornom ili će biti držač mikrofona baveći se propagandom ili medijskom odmazdom. BIRODI provodi monitoring centralnih informativnih emisija. Izvještavanje medija se nije promijenilo. Oni koji su bili most ostali su mostovi između građana i države, oni koji su držači mikrofona ne propuštaju priliku da budu megafon vlasti i time čine štetu, jer sada nije potrebna propaganda već razgovor i debata. Građani očekuju pravovremene informacije koje će kod njih izazvati racionalni spokoj, a ne utišan strah.  
Pokrenuli ste razgovore za formiranje preporuka za smanjenje posljedica pandemije covid-19. Što su Vaše preporuke i tko je sudjelovao u njihovom formiranju? Ima li nekih reakcija na ove preporuke? 
BIRODI ima svoju formulu kada je u pitanju kreiranje promjena i ona glasi: »Integritet + resursi + posvećenost«. Vlada se opredijelila na program podrške. Naš prijedlog je da se uspostavi monitoring podrške od tijela koje bi činili ljudi od struke integriteta, narodni zastupnici i Državna revizorska institucija. Osim ovog, predložili smo da se oni koji prime podršku obavežu da će prihvatiti tzv. Klauzulu o integritetu kojom će se obvezati da usvoje antikoruptivne mehanizme. Do sada nemamo reakciju Vlade, ali ćemo na tome inzistirati. 
J. D.