Dva su glavna cilja programa ekonomskih mjera Vlade Srbije – očuvanje stečenog nivoa zaposlenosti i pomoć poduzećima koja su najviše pogođena epidemijom koronavirusa, a to su poduzetnici, mikro, mala i srednja poduzeća, rekao je ministar financija Siniša Mali, predstavljajući ovaj paket u utorak, 30. ožujka.
»Ono što je velika razlika u odnosu na veliki broj zemalja je što Srbija ovu krizu dočekuje nikada jača i ekonomski stabilnija i najveći teret krize će država preuzeti na sebe da bi privreda sa što manje posljedica prošla kroz krizu«, rekao je Mali.
Ministar je istaknuo da su vizija i mjere predsjednika Srbije Aleksandra Vučića dovele do toga da je Srbija danas ekonomski stabilna.
»Ovaj plan mjera je posljedica mjera koje smo provodili u prethodnom periodu, jer imamo stabilne financije da pomognemo ekonomiju«, a ta pomoć će iznositi 5,1 milijardu eura, rekao je Mali.
Četiri mjere
Četiri su grupe mjera kojima Vlada Srbije nastoji očuvati radna mjesta, poduzeća pa čak i potaknuti novi rast: porezna politika, direktna pomoć poduzetnicima, podrška likvidnosti i pomoć svakom punoljetnom građaninu nakon završetka krize.
Prve mjere tiču se porezne politike. To je odgađanje plaćanja poreza u periodu najmanje tri mjeseca, odgađanje plaćanja poreza na dobit i oslobađanje plaćanja od PDV-a za sve one koji se bave donacijama. Za ove namjene opredijeljeno je 1,3 milijarde eura, rekao je Mali i dodao da je to bio najveći zahtjev privrednika Srbije. Cilj je ove mjere da država na sebe preuzme poreze, a da poduzeća plaćaju samo neto zarade i time osiguraju punu zaposlenost. Neuplaćeni porezi će se moći isplatiti u 24 jednake rate od siječnja 2021. godine.
Druga grupa mjera je direktna pomoć svim poduzetnicima, paušalcima, mikro, malim i srednjim poduzećima, zaposlenima u privatnom sektoru preko uplaćivanja tri minimalne zarade. Svakom zaposlenom će se izravno uplatiti oko 30 tisuća dinara za svaki mjesec (ukupno 750 eura).
Zaposlenima u velikim poduzećima kojima je prekinut radni odnos uplatit će se oko 50% minimalne zarade, a kako je pojasnio Mali, prema Zakonu o radu poslodavac je dužan u slučaju kada dobijete rješenje o prestanku rada uplaćivati 60 posto prosjeka bruto zarade u proteklih 12 mjeseci. U ovoj grupi zaposlenih je više od 900.000 ljudi koji su najviše pogođeni i za to će se odvojiti 97,3 milijarde dinara.
Treća grupa mjera se odnosi na podršku likvidnosti poduzeća, prije svega privatnih. Radi se o masovnoj pomoći od 2,2 milijarde eura, rekao je Mali, od čega se 200 milijuna eura izdvaja kroz Fond za razvoj. Radi se o jeftinim kreditima iza kojih stoji država i za koje banke nemaju veliki rizik, a namijenjeni su za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za poduzetnike.
Četvrta mjera je direktna pomoć svakom punoljetnom građaninu u visini od 100 eura, za što će se izdvojiti 70 milijardi dinara iz proračuna.
»To je veliki znak podrške, da se unese doza optimizma i da se pokaže koliko je Srbija jaka«, rekao je Mali i dodao da se time potiče i potrošnja kad se kriza završi.
Mjere pomoći neće se primjenjivati na poduzeća koja su otpustila više od 10 posto zaposlenih, plaće u javnom sektoru se neće smanjivati kao ni mirovine, rekao je Mali.
Tri načina financiranja
Tri su načina financiranja planiranih mjera – rezerve u proračunu i domaće i međunarodno tržište kapitala, rekao je Mali, te dodao kako će se za desetak dana usvojiti i pravni okvir koji će omogućiti i provođenje ovih mjera. Istaknuo je i da će država poštovati sve obveze iz postojećih ugovora, što je važno za privatnike, i dodao da se razmatra i sektorska podrška pojedinim privrednim granama, onima koji su najugroženiji kao što su ugostitelji, hotelijeri...
Također je rekao da su i korporativne obveznice – način financiranja na koji velika poduzeća mogu računati. Time bi se, rekao je, velikim poduzećima otvorio još jedan vid financiranja da dođu do kapitala za nove investicije i novi rast.
»Siguran sam da ćemo ovim novcem koji ćemo upumpati u privredu osigurati da ćemo biti jači i bolji nakon ove krize«, rekao je Mali.
J. D.
