Zakoračili smo u Vazmeno trodnevlje, no ove godine nesigurnim koracima. Neizvjesnost i briga nadjačali su smirenost i radost Uskrsa. Nismo li možda pogriješili? Brinemo se za ono što ne možemo promijeniti – situaciju u kojoj se svi skupa nalazimo. No, ono po čemu ćemo pamtiti ovaj Uskrs ovisi o nama. Koliko smo spremni sami sebe darovati drugima? Koliko smo spremni sami uraditi da nam bude bolje? Da Uskrs 2020. godine pamtimo po nečemu posebnom. Kada to kažem, ne mislim na pandemiju nego mislim na to koliko ćemo mi sami doprinijeti da u našoj obitelji Uskrs bude za pamćenje. 
Istina, kršćanskim obiteljima fali sveta misa, obredi Vazmenog trodnevlja, blagoslov jela i svetkovina Uskrsnuća Gospodinova, ali zaboravljamo da je Gospodin uskrsnuo i da ćemo se toga prisjetiti i ove godine. Svetu misu možemo pratiti putem televizije ili interneta, a ono što zovemo običajima i tradicijom to je na nama. 

Veliki petak

Veliki petak, kao jedini dan žalosti u Katoličkoj crkvi, podrazumijeva da se toga dana ne radi ništa. Pobožnost križnoga puta možemo izmoliti i u svojoj obitelji, i to na razne načine. Cijela obitelj se može uključiti prvo u izradu postaja križnoga puta, a zatim i u molitvu. Po svome domu možete napraviti postaje i to tako da djeca simbolično nacrtaju Isusov križni put. Nije bitno da to bude savršeno nacrtano nego da smo mi roditelji bili dovoljno jasni kada smo djeci pričali i govorili o tome, kada smo ih upoznali s postajama križnoga puta. Puno je lakše odvesti djecu na kalvariju ili u crkvu na ovu pobožnost i pokazati im postaje, ali... Sada je na roditeljima velika zadaća – naučiti djecu ne samo o postajama križnoga puta nego da je vjera u nama i kada ne možemo ići u crkvu. Sada roditelji trebaju biti pravi primjer djeci u svemu, pa tako i u žalosti Velikoga petka i u slavlju Uskrsa. 
Na Veliki petak je post i nemrs. Post je obvezan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a dobrovoljno ga mogu činiti svi koji žele, i mlađi i stariji. Nemrs – suzdržavanje od mesa obvezuje sve koji su navršili 14. godinu života. Toga dana se može jesti kruh, pekmez, povrće, voće, posna juha. Tako, primjerice, za ručak možete skuhati juhu od rajčice s povrćem i ukuhanim tijestom - »čipetkama« bez jaja, a možete ispeći i »posni krumpir«. Dovoljno je da ga očistite, izrežete po želji, posolite i pospete crvenom paprikom i stavite na pleh, na koji ste prethodno stavili papir za pečenje. Ovaj krumpir bez masti kojemu je prethodila spomenuta juha od rajčice, možete poslužiti za ručak uz neku salatu. 
Iako post i nemrs ne obvezuju djecu, ništa im neće biti ako jedan dan budu na ovakvom meniju. To su životni primjeri koji se uče. Za užinu im uz voće možete ponuditi i kokice. 

Velika subota

Velika subota je također nekako posebna, osobito ako ste kućanica. Posla ima od ranog jutra. Iako je ove godine Uskrs »poseban«, vjerujem da će se većina složiti u kuhinji i neće biti neke bitne razlike. Običaji su raznovrsni i razlikuju se od mjesta do mjesta, ali kod većine se kuha šunka, kobasica, jaja, peče se janjetina, domaći kruh – kolač, priprema se hren, sol... Istina, ranijih godina hranu smo nosili u crkvu na blagoslov, no ove godine ju možemo i sami blagosloviti. Nemamo tamjan, ali zato imamo svete vode. 
Kada ste sve pripremili, odvojite onoliku količinu hrane koju ćete, u zavisnosti od broja članova obitelji, pojesti na uskrsno jutro i eventualno za još jedan obrok. Nema potrebe svu hranu blagoslivljati. Blagoslovljenu hranu stavite u posebnu posudu, kako ne biste pomiješali s onom koja nije blagoslovljena. Zašto? Hrana koja je blagoslovljena se ne baca niti se daje životinjama. Dakle, blagoslivljaju se kuhana jaja koja su već oguljena, a ako ostanu koske, mrvice od kruha ili bilo što drugo to se baca u vatru. Ako nemate gdje založiti, ostatke od blagoslovljene hrane možete zakopati dublje u zemlju, kako po tome ne bi nitko gazio ili neka od životinja kopala ili čeprkala po tome. 
Svatko u svojoj obitelji može sam blagosloviti hranu. Iskoristimo ovu izvanrednu situaciju, te neka se na blagoslov okupi cijela obitelj. Potrebno je izmoliti prigodnu molitvu za blagoslov hrane koja se nalazi u molitvenicima (Slava Božja), a potom blagosloviti hranu – »poškropiti« ju svetom vodom. U ovaj blagoslov možete uključiti i djecu i to tako što će svako od djece držati jednu vrstu hrane. 
Subota ne podrazumijeva post i nemrs, ali su naši stari često i toga dana postili ili se bar suzdržavali od mesa. 

Uskrsna nedjelja 

Uskrsno jutro je uvijek posebno. Blagoslovljena hrana se jela iza obreda Uskrsnuća, za one koji su išli u crkvu ili tek ujutro za doručak. No, tom stolu se prilazilo s posebnim poštivanjem. Na njemu je sve blagoslovljeno. Još nešto je važno kod ovoga stola – zajedništvo. Djeca će to sigurno pamtiti. Uskrsna trpeza treba biti posebna, ne mislim samo na hranu nego i na pripremu stola. Istina da će se djeca veseliti pisanicama, eventualno malim ukrasnim pilićima, salveticama na zeke, ali neka se na vašem blagdanskom stolu nađe i upaljena svijeća koja simbolizira samoga Isusa Krista. 
U svemu ovome ima i puno dobroga, skupa smo s obitelji, s djecom, i roditelji imaju zaista veliki zadatak. Pronaći ono dobro u nama i to dijeliti s bližnjima. Lako je biti dobar i imati razumijevanja za ljude koje sretnemo s vremena na vrijeme, i to na sat ili dva, ali konstantno biti dobar s bližnjima i kada ne ide sve onako kako smo planirali, to već onda spada u umijeće. Umijeće koje nas čini sretnim i zadovoljnim, osobito kada to sve promatraju iskrene oči djeteta. Tada smo na posebnom zadatku – biti roditelj. Biti odgojitelj! 
Iskoristimo ovo vrijeme zajedništva za dobrobit naših obitelji i za dobrobit našega naroda. Učinimo ovaj Uskrs zaista posebnim!
Ž. V.