Hrcko

Vremenska prognoza 

Svima je dobro poznato, a i svaki dan smo svjedoci toga da je ožujak prevrtljiv. Tu se misli na vrijeme, koje je često promjenljivo. Stigli smo skoro do samoga kraja ovoga »nesigurnog mjeseca«, ali valja se sjetiti onih koji nam svakodnevno predviđaju vrijeme. Kako nastaje vremenska prognoza? Tko mjeri vrijeme? Mogu li životinje i biljke biti prognostičari? Imaju li oblaci imena? Puno pitanja, a odgovore potraži u tekstu koji slijedi. 

Kako nastaje vremenska prognoza?
Vremenska prognoza je zapravo predviđanje vremenskih uvjeta i promjena, a grana znanosti koja proučava promjenu vremenskih prilika zove se meteorologija. Postoji više grana meteorologije, a ona na temelju koje se radi vremenska prognoza se zove sinoptička meteorologija.

Tko mjeri vrijeme? 
Nekada, da bi saznali kakvo će biti vrijeme, ljudi su promatrali nebo i ponašanje biljaka i životinja. Danas se za prognoziranje vremena svakodnevno prikupljaju podaci iz meteoroloških postaja, koje su opremljene termometrima, higrometrima, anemometrima, menzurama i živinim barometrima. Podaci se prikupljaju iz više od 8.000 meteoroloških postaja koje se nalaze na kopnu, brodovima, na zrakoplovima, balonima, naftnim platformama i uz pomoć meteoroloških satelita. Svaka tri sata podaci se šalju u 13 glavnih meteoroloških središta, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na temelju njih rade vremenske prognoze.

Vremenska prognoza 
Sigurna sam kako ste se već više puta pitali roditelje: »Kakvo će vrijeme biti sutra?«. Nije lako i jednostavno protumačiti vrijeme iako vidimo oblake, kišu ili sunce. 
Prognoza vremena može biti kratkoročna i dugoročna. Dugoročna prognoza je prognoza dva tjedna unaprijed i njome se točno može predvidjeti opća meteorološka situacija, ali je manje točna. Kratkoročna prognoza je prognoza za dva-tri dana unaprijed i točna je u 90% slučajeva.

Životinje i biljke kao prognostičari? 
Istina je: i životinje, pa i biljke mogu biti prognostičari, no važno je znati na koji način oni prognoziraju vrijeme. Primjerice: muhe uoči kiše ili nevremena jako peckaju (kako mi to često kažemo, grizu). Vrane jako kriješte, a mačke su nemirne i grebu se. Vjeverice uznemireno skaču po drveću, ribe iskaču iz vode, a lastavice nisko lete. Kad sljedeći put vidite neku od ovih životinja, promatrajte njeno ponašanje, pa iz toga možda doznate i kakvo nas vijeme čeka. 
Biljke pokretima svojega lišća, otvaranjem i zatvaranjem cvjetova, spuštanjem i dizanjem grana nagovješćuju kakvo će vrijeme biti. Poneke biljke i svojim mirisom najavljuju promjenu vremena. 

Oblaci imaju imena
Ne znam jeste li uopće znali da i oblaci imaju svoja imena. Pitanje glasi: kako su ih dobili? Vjerujem da ste bar jednom u životu promatrali oblake i uočavali njihove neobične oblike. Možda ste u nekome od njih prepoznali neku životinju ili zmaja, krokodila...  Meteorolozi su im nadjenuli imena, koja su povezana s njihovim oblikom. Nazivi su na latinskom jeziku, koji služi za sporazumijevanje učenih ljudi diljem svijeta, a kad bi preveli na hrvatski, dobili bismo imena: zarez, riblja kost, nakovanj, šiba, kapuljača... Kada pogledate u nebo i vidite neki zanimljiv oblak, vi mu slobodno nadjenite kakvo »novo« ime. 

Vrijeme s tisuću lica
Stari ljudi znaju reći kako vrijeme ima tisuću lica. Sve što se zbiva u zraku zove se vrijeme, pa tako, iako zrak ne vidimo, ne čujemo, niti osjetimo njegov miris, on se nalazi svugdje oko nas. Ima slučajeva kada je vrijeme doista čudno i kada nas sve iznenadi. Sjetite se samo naglih promjena u temperaturi ili kada ljeti zahladi. Ima i onih situacija kada zimi sunce zagrije, pa želimo ići bez jakne vani. To su sve moguće promjene u vremenu koje se događaju. 

Kako nas vrijeme čeka?
Meteorolozi za travanj 2020. godina najavljuju topliji i prosječno vlažan period s mogućim mrazom na početku mjeseca. Srednja minimalna temperatura bit će oko 10 stupnjeva, a srednja najviše oko 19. Tako najavljuju meteorolozi, a kakvo će vrijeme zapravo biti to ćemo tek vidjeti. 
Preporučujem vam da na jedan papir A4 formata iscrtate datume (napravite kalendar) i svaki dan upišete kako je vrijeme bilo. Tako ćete imati vlastiti pregled vremena, a ujedno ćete vidjeti da i nije tako lako pratiti vrijeme. 

Najave

20. 09. - Jesenje prelo u Surčinu

H. R. | 20. rujna 2026.

U nedjelju 20. rujna s početkom u 17 sati, kreativna sekcija Hrvatske čitaonice Fischer organizira manifestaciju Jesenje prelo koja će se održati u porti katoličke crkve Presveto Trojstvo u Surčinu.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.