Svoja najnovija izdanja predstavili su i 
nakladnici iz zajednice vojvođanskih Hrvata – NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu
 vojvođanskih Hrvata iz Subotice, te HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada

Među brojnim nakladnicima, na 26. po redu Sajmu knjiga u Novom Sadu, koji je održan od 3. do 9. ožujka, svoja najnovija književna izdanja predstavili su i ovdašnji nakladnici iz zajednice vojvođanskih Hrvata – NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, te HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada. 
Predstavljanje ovih nakladnika na najvećoj pokrajinskoj manifestaciji vezanoj uz knjigu organizirano je uz potporu resornih tajništava AP Vojvodine.

Priče i pjesme

NIU Hrvatska riječ se nakladništvom bavi od 2005. i do sada je, što samostalno, što u sunakladi, objavila više od 75 naslova. Na novosadskom sajmu predstavili su dva od ukupno četiri svoja naslova iz 2019. godine – knjigu priča za djecu Mala Katica autorice Katarine Firanj iz Sombora i zbirku pjesama Nepodnošljiva lakoća umiranja Franje Kašika iz Vrbasa. 
Urednica knjige Mala Katica Katarina Čeliković je kazala da je u ovoj zbirci sabrano 35 priča koje svjedoče o jednom odrastanju na salašu, kao i da je knjiga pisana ikavskim govorom bunjevačkih Hrvata, koji u Somboru izumire. Dodala je i da knjiga, kao sjećanje na prošlost, može biti zanimljiva i odraslima. 
Autorica Katarina Firanj je rekla kako je ovom knjigom željela nešto ostaviti svojoj djeci, unucima i budućim naraštajima. 
»Ova knjiga je pisana dušom. Čitajući je, djeca mogu saznati kako je nekada bilo sasvim drugačije, možda teško, ali ipak lijepo«, kazala je ona.
Franjo Kašik je svoju prvu zbirku pjesama Riječi nasušne objavio 2015. godine. U prošlogodišnjoj Nepodnošljivoj lakoći umiranja bavi se temom smisla života, pa tako i temom smrti. 
»Motivi su svugdje oko nas, a najjači motiv, barem za mene, jest smrt. Nema pjesnika koji nije o tome pisao pa tako i ja. Smrt je mnogo duže razdoblje od života, pa samim tim i zaslužuje veću pažnju«, kazao je Kašik.

Novi dvobroj Nove riječi

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavio je novi dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ koji na više od 330 stranica donosi uratke 35 autora. Ovaj časopis, koji se, uz praćenje suvremene produkcije, bavi i iščitavanjem književne baštine vojvođanskih Hrvata, Zavod izdaje u sunakladi s NIU Hrvatska riječ.
»Mi smo zajednica u kojoj postoji relativno veliki broj ljudi koji piše, a naša je uloga da ta djela pomno pratimo i da ono što je najvrjednije i prezentiramo. Naša književna scena se kroz ovakve priredbe i kroz svu onu dinamiku kakvu ima unutar sebe, očituje kao jedna od prestižnijih kada je u pitanju manjinska književnost u Vojvodini«, kazao je urednik Nove riječi Tomislav Žigmanov.
Nova riječ otvara prostor i za književnost drugih naroda s kojima Hrvati u Vojvodini žive. Tako je u novom broju predstavljeno suvremeno pjesništvo vojvođanskih Rusina po izboru autorice Olene Plančak Sakač. Sudjelujući na sajamskoj promociji Nove riječi, Plančak Sakač je ukazala kako Rusini u Vojvodini žive već tri stoljeća, a da njihova književnost traje oko 120 godina. Ona je otkrila kako je do danas objavljeno oko 500 knjiga na rusinskom jeziku. Osim njezine, publika je imala prigodu čuti i poeziju vojvođansko-rusinskog pjesnika Nikole Šante.  

Poezija na čakavskom narječju 

HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada je osim zbirke kratkih priča Preprekova jesen 2019., predstavio i zbirku pjesama na čakavskom narječju pod nazivom A, ča njihova člana i doajena kulturne scene Novog Sada Mladena Franje Nikšića. To je, po riječima ovoga autora, jedina zbirka pjesama izdana na čakavskom govoru u Vojvodini. On je, kako ističe, podrijetlom iz Sušaka gdje se govori čakavski, dok odmalena piše pjesme i na ijekavici.
Predsjednica Književnog kluba HKUPD-a Stanislav Preprek Ana Marija Kaluđerović je navela kako je Sajam knjiga dobra prilika da se promoviraju nova izdanja, te prisjetila sve prisutne na početak rada njihovog Kluba.
»Prva zbirka poezije pod nazivom Preprekovo proljeće je objavljena 2009. i to je bio prvi iskorak u predstavljanju poeta našeg Književnog kluba. Ta zbirka je imala skromnih 40-ak stranica, ali je bila prvi veliki korak onoga u što se pretvorio naš Književni klub koji danas broji oko 20 članova koji aktivno pišu i objavljuju svoje radove«, istaknula je Kaluđerović.
Književna kritičarka dr. Dragana V. Todoreskov je naglasila kako je proširenje suradnje s piscima koji pišu na hrvatskom jeziku, a dolaze iz različitih krajeva Srbije ili Hrvatske, veoma važno za tu udrugu i njihov Književni klub.
»Povodom natječaja koje raspisujemo imamo zadovoljstvo dobivati pjesme i priče od pisaca diljem prostora nekadašnje zajedničke države. To je za nas osobita čast jer možemo razmjenjivati iskustva, družiti se, ugošćavati odlične pjesnike. I kod članova našega Književnog kluba vlada dinamika koja se ogleda u tome da se pjesnici stalno uspoređuju, dobivaju nove inspiracije upravo iz tih susreta ili sudjelovanjem na drugim natječajima tako da se i na taj način njihova poezija obogaćuje«, kazala je Todoreskov i dodala kako nastoje okupiti što više mladih autorica i autora.
Kristina Ivković Ivandekić