Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ na više od 330 stranica donosi raznovrstan sadržaj kroz devet cjelina, a obogaćen je i grafičkim prilozima Darka Vukovića iz Petrovaradina. Časopis donosi sadržaje u znaku suvremene književnosti i baštinskih prinosa.
Prva cjelina Beogradski krug hrvatskih pjesnika predstavlja poeziju sedmero pjesnika, različitih prosedea i generacija koji stvaraju u glavnom gradu Srbije. To su pjesnici: Marko Kljajić, Ljiljana Crnić, Miroslav Pendelj, Danijela Lukinović, Ivan Sokač, Marija Brzić i Zvonimir Franjo Vuk.
Pjesništvo Rusina
Nova riječ nastavlja s praksom prikazivanja književnosti naroda s kojima na ovim prostorima stoljećima živimo. Stoga u tematu Suvremeno pjesništvo Rusina iz Vojvodine prikazuje isječak iz književnosti vojvođanskih Rusina – izbor iz suvremene rusinske poezije, u izboru novinarke i pjesnikinje Olene Plančak Sakač (četiri autora, dok je uredništvo Nove riječi uvrstilo i nju): Irina Hardi Kovačević, Nikola Šanta, Olena Plančak-Sakač, Tamara Hrin Rončević i Saša Sabadoš.
Stalni suradnik Nove riječi Neven Ušumović prikazuje Međunarodne pogranične susrete Forum Tomizza u istoimenoj cjelini, čija je dvadeseta obljetnica proslavljena 2019. godine u Umagu, Kopru, Trstu i Puli. Riječ je o manifestaciji koja je započela kao književno-znanstveni skup posvećen talijanskom i istarskom piscu Fulviju Tomizzi (Materada kraj Umaga, 1935. – Trst 1999.) da bi se tijekom godina razvila u dijaloški prostor za aktualne i povijesne društvene probleme suživota u Istri i široj regiji. Kako ova manifestacija posebnu pozornost posvećuje autorima i djelima koji doprinose razvoju tolerancije, nude jasne perspektive za razumijevanje manjinskog kulturnog položaja, te potiču suosjećajnost za Drugog i za socijalno ugrožene i isključene, na Forumu Tomizza sudjelovao je i niz intelektualaca iz Srbije. Ovdje se nalaze dva teksta koje potpisuju Milan Rakovac i Neven Ušumović.
Građa i interpretacije
U poglavlju Građa hrvatske književnosti u Vojvodini i interpretacije časopis objavljuje tri značajna rada u kojima se obrađuje i interpretira starija hrvatska književnost, od nepoznatih zapisa bećaraca i bunjevačkih narodnih pjesama do nepoznatih činjenica iz života Matije Evetovića. Josip Dumendžić je skupio i zapisao u svom radu Bećarce iz sela Bođani, Vlasta Markasović autorica je teksta Memorija panonskoga prostora u ‘Bunjevačkim narodnim pismama’ (1971.) Ive Prćića, a Vladimir Nimčević piše i otkriva Mladi pjesnik i ideolog Matija Evetović (1894. – 1972.) – manje poznate činjenice.
Stalna rubrika Kritička čitanja književnoga nasljeđa donosi šest radova o književnosti Hrvata u Vojvodini. Mirko Ćurić autor je rada Antun Gustav Matoš kao dramatičar i kao sonetist, Vlasta Novinc nam piše o srijemskom književniku i prevoditelju u tekstu Iso Velikanović – Srijemac i Hrvat – povodom 150. godišnjice rođenja, Marko Tucakov otkriva manje poznatog pjesnika u radu Kad se pomiješaju vino i stihovi – ukratko o pjesmama Đure Palaića, Hrvojka Mihanović-Salopek potpisuje prikaz Sanjam pusti široki šor – o ediciji Izabrana djela Miroslava S. Mađera, Darko Baštovanović piše o Doprinosu djela Vojislava Sekelja analitičkoj misli Hrvata u Srbiji, a temat završava radom Tomislava Žigmanova Temeljne odrednice i značajke hrvatske književnosti u Vojvodini.
Nova riječ za 2019. iz pera svog suradnika Lajče Perušića predstavlja i Zavičajnu književnost iz zagrebačkog rakursa u tri rada: Marko Vukov – pobjednik nade, Kad se ćutnja raspukne i Kratka priča u Hrvata u Vojvodini – osvrt na knjigu ‘Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča’.
Nastavljajući predstavljanje Hrvatskog nakladništva u nultom desetljeću, priređivač Neven Ušumović opisuje i donosi izbor deset proznih naslova objavljenih u 2007. godini.
Najbogatija je stalna rubrika Čitanja književne produkcije koja je plod i bogate nakladničke djelatnosti Hrvata u Vojvodini (Srbiji) te ovu produkciju čita i opisuje deset suradnika u 26 prikaza knjižnih naslova: Klara Dulić Ševčić, Davor Bašić Palković, Mirjana Crnković, Ivana Petrekanić Sič, Ivana Andrić Penava, Zlatko Romić, Filip Čeliković, Zoltan Sič, Katarina Čeliković i Vojislav Temunović.
Tradicionalno Nova riječ bilježi bogatu godišnju aktivnost u devetoj cjelini Kulturno-društveni dokumentarij (prosinac 2018. – studeni 2019.) koji je zabilježila Bernadica Ivanković.
(ZKVH)
