Nedavno je gradonačelnik Novog Sada, naravno član vladajućeg SNS-a, najavio izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa na dijelu priobalja bačke strane grada. Obrazloženje je glasilo: »Da grad konačno iskoristi jedan dio koji je zapušten i zaparložen«. Gradonačelnik je još rekao: »Početak radova bio bi još ove godine, a poznat je i investitor. Vrijednost radova je 400 milijuna eura«. Jedino nije otkrio točnu lokaciju. Pretpostavke su da se radi o nekadašnjem brodogradilištu i njegovoj široj okolini: Kameničkoj adi i Ribarskom ostrvu. U javnosti glavnog grada naše Pokrajine ovaj projekt je odmah dobio naziv »Novi Sad na vodi«. Naravno, predtekst ovom imenu je »Beograd na vodi«, koji se već uveliko gradi. Mudro rukovodstvo najvećeg grada u Republici također je iskoristilo dio grada koji je bio zapušten, s legalnim i nelegalnim objektima. Isti sposoban i snalažljiv ured tadašnjeg gradonačelnika, kako bi ubrzao poslove i da se ne gnjave sa sudskim procesima s vlasnicima objekata, koji mogu trajati više godina, donijeli su radikalnu odluku i preko noći su maskirani radnici porušili sve objekte i raščistili teren. Ova munjevita polupolicijska akcija dobila je ime »Rušenje Savamale«. Akcija je bila toliko munjevita i tajna da se do današnjeg dana ne zna tko je izdao naređenje, tko su bili izvršitelji. Kao u Beogradu, tako i u Novom Sadu dio stručne javnosti (bez vizija) iz raznoraznih razloga kritizira ovaj veliki i značajni projekt, ali nemam sumnju da će nakon parlamentarnih izbora problemi biti munjevito riješeni, poput Beograda. Razmišljajući o ovim planovima, palo mi je na pamet da i mi možemo realizirati projekt budućnosti, koji sam po velikim uzorima nazvao »Subotica na vodi«.
Grad na dvije vode
Čitatelji Hrvatske riječi, koji ju kupuju, dobijaju ili ju moraju čitati iz službene obveze, u ovom broju imaju ekskluzivnu vijest, iz prve ruke, o najvećem projektu u najsjevernijem gradu Srbije. Lako je Beograđanima graditi »grad na vodi«, oni imaju čak dvije rijeke; Novosađani imaju Dunav (istina, »malčice« zagađen, no ni beogradske vode nisu sjajne kvalitete), a mi Subotičani nemamo rijeku, no imamo jezero Palić, čija voda također nije baš sjajna. Ali, dok se predloženi projekt ostvari, nadam se da će s njom biti sve u redu, jer je to preduvjet uspjeha našeg projekta. Iz razloga da ne budemo samo prosti imitatori naša Subotica budućnosti bit će i na rijeci i na jezeru. Evo o čemu se radi: na obalama velikog Palića nema više devastiranih površina, jer se na noj (Muški štrand) već gradi grandiozni »wellnes i spa« centar. Ali zato mi imamo i prostor Malog Palića, bolje rečeno površinu koja je od nje ostala. I to je pravi zapušten, zaparložen, zamočvaren teritorij. Tu je predviđena realizacija prve faze ovog veličanstvenog projekta, u kojem će buldožeri odigrati ključnu ulogu, s tom razlikom što se tu ne moraju maskirati, nego mogu raditi u tri smjene. Oni će morati iskopavati zamočvareni dio, zatim dio gdje je gradsko smetlište; od ovih »iskopina« treba se formirati jedan mali brijeg oko armirano-betonske jezgre, koja je temeljena na šipovima zbog nosivosti tla. Ova jezgra treba biti visoka 80 metara, da bude viša od tornja Gradske kuće. U ovu jezgru, »stožeru« tornja, bit će smještene vertikalne komunikacije, liftovi, elevatori i požarne stepenice (kao, npr., u New Yorku). U podzemnom dijelu (u onom koji se nalazi u samom brijegu) bit će parking garaže u deset nivoa. U ulaznoj partiji, možemo je nazvati i prizemljem, bit će smještena pokrivena tržnica u tri nivoa, naravno u stilu »nove-secesije«. Na trećem katu ovog tržišnog centra bit će kafići, restorani čije terase će gledati na opet-formirani Mali Palić. Bit će omogućeno da se tu smjeste konzervirani ostatci nekadašnjeg kafića Papillon. Na samom novom brijegu gradit će se raskošne vile, za imućniji sloj stanovništva, za diplomatske predstavnike i poduzimače, koji će sudjelovati u ovom projektu. Uz pomoć umjetnog snijega ljubitelji skijanja će se na njenom jednom dijelu moći skijati, djeca sanjkati se, ne moraju putovati do Kopaonika. Na najvišem katu bit će panoramski restoran domaće vojvođanske kuhinje, npr. na terasi će se kuhati goveđi gulaš, čobanac, riblja čorba itd. u kotlićima, a kao turistička atrakcija bit će omogućeno da turisti i sami kuhaju.
Ekologija prije svega
Ovo je u suštini i ekološki projekt, jer će od brda otpada i šuta biti stvoren suvremeni, strogo kontrolirani deponij-brdo, pokriven zelenilom, travom, šibljem i drvećem. Na ozelenjenoj fasadi centralnog objekta-tornja bit će montirani suvremeni solarni paneli velike učinkovitosti, a na vrhu će biti jedna velika vjetrenjača koja će proizvoditi struju. Sve otpadne vode iz ovih zgrada bit će pročišćene u biološkim pročistačima, koji će ujedno biti i vrtovi s raznim biljkama ugodni za boravak u njima, s malim intimnim kafićima za mlade. Od organskog mulja, koji se stvara u ovakvim prilikama, bit će proizvođen plin koji će se također koristiti za energetsku opskrbu zgrada. Ostatak mulja će se koristiti za gnojidbu zelenila. Voda novog Malog Palića bit će čista i kondicionirana, skoro prozirna do dna i služit će za sve vrste sportova u vodi i na vodi. Prikaz druge faze projekta u idućem broju.
