Na području Grada Sombora ima više od 8.000 registriranih poljoprivrednih gospodarstava. Teoretski, sva ta gospodarstva mogu sudjelovati na natječajima Ministarstva poljoprivrede i Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu. Ali samo teoretski, jer dio somborskih poljoprivrednika ipak se ne može prijaviti na natječaje koji su namijenjeni razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima. Ne zato što su im gospodarstva registrirana u centru Sombora već zato što su im adrese u nekom od 15 somborskih salaških naselja, koja ne spadaju u seoska već gradska područja.

Selo i salaš nisu isto

Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu u ovogodišnjem proračunu osiguralo je 270 milijuna dinara za mlade u ruralnim područjima AP Vojvodine. Cilj ovog natječaja jest demografska obnova ruralnih područja kako bi se mladi potaknuli da ostanu živjeti u tim sredinama ili se u njih vrate ukoliko su u međuvremenu otišli u neke veće i razvijenije sredine u potrazi za poslom. Po ovom natječaju maksimalno se može dobiti miljun i pol dinara, a minimalno pol milijuna. Ova sredstva mogu se utrošiti za investicije na poljoprivrednom gospodarstvu, za razvoj preradnih kapaciteta na gospodarstvu i otvaranje malih pivovara. 
»Problem je što poljoprivrednici koji žive u somborskim salaškim naseljima, a oko Sombora 15 je takvih naselja, nisu mogli sudjelovati na natječaju koji je namijenjen poljoprivrednicima u ruralnim područjima, jer se salaši oko Sombora ne vode kao seoska već gradska naselja«, kazao je poljoprivrednik iz salaša Nenadić Zvonko Lukić prilikom razgovora s predstavnicima Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor. 
Razlog je to što su neki proizvođači, da bi formalno ispunili uvjet natječaja, mijenjali svoje adrese i prijavljivali na nove u nekom od sela oko Sombora. Kažu, nije im jasno zašto oni kao mladi ljudi koji su nastavili živjeti i raditi na salašima ne mogu biti ravnopravni s poljoprivrednicima koji žive u selima koja su nekoliko kilometara dalje od njihovih salaša. Usprkos tome što neki udaljeni salaši nemaju ni asfaltiranu cestu. I pitaju zar ne bi cilj trebao biti sačuvati i ljude koji su ostali na salašima svojih predaka, a takvih nije malo. 
Druge poljoprivrednike muči što im je proizvodnja veća od opsega koji su predviđeni pokrajinskim natječajima. Kažu, veliki su za natječaje Pokrajine, a mali za IPAR, pa nisu nigdje. 
»Ne uklapamo se nigdje. Gospodarstvo smo registrirali na sina koji ima 30 godina, ali nije pomoglo. Problem je bio što imamo ‘viška’ krava i ‘viška’ zemlje«, kaže poljoprivrednik iz salaša Nenadić Vinko Dorotić.
Jedna od primjedbi poljoprivrednika je što je uvjet za sredstva namijenjena podršci mladima u ruralnom području da gospodarstvo bude registrirano ove godine, te je tako iz utrke za sredstva eliminiran netko tko je gospodarstvo registrirao prije godinu ili dvije, ostvario određene rezultate u proizvodnji u odnosu ne nekoga tko tek planira ozbiljno zasukati rukave.

Bez diskriminacije

U Pokrajinskom tajništvu za poljoprivredu kažu da je ovo tajništvo raspisalo nekoliko linija natječaja tako da su pokrivena sva područja poljoprivredne proizvodnje. 
»Postoji jedna nejasnoća, jer imamo jedan natječaj koji je isključivo za mlade poljoprivrednike, za početnike u agrobiznisu, dakle za mlade do 40 godina koji žele započeti svoju poljoprivrednu proizvodnju, dobiti startnu financijsku potporu za njihovu poslovnu ideju. Često poljoprivrednici koji su stariji od 40 godina tvrde da su diskriminirani, ali nisu – oni mogu koristiti sredstva po drugim natječajima«, kazao je, obraćajući se somborskim poljoprivrednicima u PSS Sombor, pomoćnik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu Mladen Petković.
Kada je riječ o mladim poljoprivrednicima, oko 50 posto zahtjeva koje oni podnose odnose se na stočarsku proizvodnju, podatci su Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu. 
»Stočari će i dalje biti u fokusu. Naravno, prerađivači i to je jedna viša faza prerade gdje poljoprivrednici mogu ostvariti značajno veća sredstva u odnosu na primarnu poljoprivredu. Prerada, stočarstvo, povrtlarstvo, voćarsto i sve intenzivne grane koje donose veći profit bit će financirane putem naših natječaja«, kazao je Petković. 
Prema njegovim riječima, usprkos primjedbama poljoprivrednika Zapadnobačka regija spada u regije u kojima poljoprivrednici u većem opsegu koriste sredstva iz pokrajinskog proračuna, za razliku od Banata gdje se tek posljednjih godinu-dvije očituje veći interes za natječaje. 
Z. V.