Širom Vojvodine

U iščekivanju tunela

Kroz Irig, najmanju vojvođansku općinu, dnevno prođe od 12.000 do čak 18.000 vozila, od kojih je polovina teretna. Na prometne nesreće sa smrtnim ishodom podsjećaju nadgrobni spomenici pored puta koji vodi od Rume k Irigu. Podsjećaju, i ujedno upozoravaju vozače. Posljednjih godina u Irigu je u prometnim nesrećama život izgubilo deset ljudi, a zbog svakodnevnog prolaska teretnih vozila oštećen je i veliki broj kuća. Na problem prolaska velikog broja kamiona i straha zbog svoje sigurnosti upozoravali su Irižani godinama, a 2006. su zbog nezadovoljstva blokirali magistralnu cestu, koja prolazi kroz centar mjesta. Zahvaljujući zajedničkom naporu lokalne samouprave i građana Iriga, ova općina prije šest godina dobila je svoje prve ležeće policajce koji su doprinijeli smanjenju brzine kretanja vozila, ali ne i smanjenom broju teretnih vozila koji svakodnevno prolaze kroz to mjesto zbog čega su Irižani s razlogom uplašeni. 

Kap koja je prelila čašu

Tako visoku frekvenciju prometa nisu mogle izdržati mnoge iriške kuće, a kap je prelila čašu kada je 2013. godine jedan od kamiona zbog nekontrolirane brzine provalio u stambeni objekt i završio u dnevnom boravku jedne obitelji. Postavljanje ležećih policajaca na prilazu Irigu, s rumske i s novosadske strane, odnosno u strogom centru naselja, predstavljalo je početak realizacije zahtjeva koji su Irižani podnijeli nadležnima nakon navedenog nemilog događaja. Mada su zadovoljni onim što je do sada urađeno, Irižani i dalje ističu da će se ovaj problem riješiti tek onda kada se konačno izgradi tunel kroz Frušku goru.
»Promet jeste dosta usporen zbog postavljenih ležećih policajaca i bolje je nego što je bilo prije, ali je i dalje frekvencija prometa velika. Jaki udarci teretnih vozila prave problem vlasnicima kuća koji žive pored glavne ceste. Kuće se oštećuju, a i njihovi vlasnici su s razlogom zabrinuti za svoju sigurnost. Ideja izgradnje obilaznice jedino je rješenje za smanjenje broja vozila koja prolaze kroz naše mjesto. Međutim, to je velika investicija i pitanje je kad će se to uraditi«, kaže Živko Petković iz Iriga.
Mnogi od mještana zasadili su drveće ispred svojih stambenih objekata, kako bi se barem donekle zaštitili od eventualnih udara vozila.
»Osjetim svaki put kada prođe neko teretno vozilo, budući da živim pored glavne ceste. Ne mogu reći da sam se navikla i nije mi svejedno, pogotovo jer se proteklih godina dogodio niz prometnih nesreća. Ležeći policajci su pomogli u smislu usporenja prometa, ali je broj vozila koji svakog dana prolaze veliki i uvijek postoje mjere opreza i opravdani strah za sigurnost, posebno djece«, kaže Radmila Luvaščik.
»Ne možemo urediti kuću. Kada stavimo fasadu, sloj po sloj ubrzo otpadne«, kaže Kata Jovanović, dodajući:
»U Irigu su većinom stare kuće, kojima je dovoljno da se tlo malo zatrese da bi zidovi popucali. Ako ne obnavljamo kuće, one još više propadaju i ne znam što je rješenje. Ja nekada ne mogu spavati od buke i mislim da bi bilo dobro da se barem teretnim vozilima zabrani prolazak kroz Irig.« 
Izgradnja obilaznice koja im je obećana prije više godina Irižanima bi, kako kažu, bilo najbolje rješenje.
»Izgubio sam svaku nadu da će se ona izgraditi jer o tome se priča dugo, a ništa se ne radi. Ja sam iz Neradina, a u Irig sam došao prije 20 godina nadajući se da će mi ovdje biti bolje i da ću živjeti mirnije. Međutim, nije tako. Živim pored puta i strašno je kada prolaze teretna vozila, posebno njih više odjednom. A kada je velika kolona vozila na putu, čekam po deset minuta da bih mogao prijeći ulicu«, kaže Žika Ristić.
Mitar Šunduković također živi pored glavne ceste. Zidovi na kući su mu pucali zbog treskanja tla i on ih je već nekoliko puta sanirao.
»Vozila zbog postavljenih ležećih policajaca usporavaju i puštaju nas pješake da pređemo ulicu. Ali to nije rješenje problema nego izgradnja nadvožnjaka ili tunela. Vjerujem da će se to desiti, a postoje i obećanja predsjednika države i vjerujem da će radovi ubrzo početi«, kaže on.

Novi projekti za razvoj prometa

Proteklih godina Općina Irig je u suradnji s republičkim i pokrajinskim institucijama preuzela korake od izrade prostornih planova, zaključno s planom za posebne namjene puta Ruma – Novi Sad. Prošle godine završeni su radovi na pojačanom održavanju na državnoj cesti I. B reda na dionici puta Irig – Ruma, izgradnji kružnog raskrižja kod naplatne stanice Ruma, a rekonstriran je i habajući sloj na istoj dionici puta i izgrađena nova kolovozna konstrukcija na otvorenoj trasi. Na natječaju Pokrajinskog tajništva za energetiku, građevinarstvo i promet koncem prošle godine Općini Irig su odobrena sredstva u iznosu od 1,2 milijuna dinara za sufinanciranje dva projekta vezana za razvoj prometa i cestovne infrastrukture, dok je udio Općine na ovom projektu oko 400.000 dinara. Milijun dinara će se iskoristiti za postavljanje devet prinudnih usporivača brzine, ležećih policajaca na nekoliko lokacija u Vrdniku i Irigu. U Irigu, u Karađorđevoj i Fruškogorskoj ulici, koje nesavjesni vozači često koriste kako bi izbjegli gužvu u prometu na magistralnoj cesti M21, vozeći većom brzinom od dozvoljene ugrožavajući sigurnost ostalih sudionika u prometu. 

Izvjesno rješenje problema?

No, pitanje je hoće li postavljanje dodatnih ležećih policajaca riješiti problem Irižana? Oni kažu da neće. Jer, kako navode, preko istih na glavnoj cesti dnevno prođe više tisuća vozila i kako kažu, samo oni koji žive tu znaju što im se danonoćno dešava kada teretno vozilo prijeđe preko njih. Nadaju se izgradnji tunela koja je, sudeći po obećanjima Vlade, izvjesna. Prema izmijenjenoj uredbi o prostornom planu područja posebne namjene infrastrukturnog koridora državne ceste Novi Sad – Ruma – Šabac i Šabac – Loznica, koji je prošle godine usvojila Vlada, među ostalim se navodi da će građevinski objekt prometnice Novi Sad – Ruma biti dvocijevni tunel kroz Frušku goru koji će svojom dužinom od 3,5 kilometra biti najduži u Srbiji. Prometnica će se prostirati od Kaćke petlje na cesti Novi Sad – Zrenjanin, te će dalje voditi ka Dunavu, zatim preko Fruške gore do autoceste Beograd – Zagreb. Na srijemsku stranu prijeći će preko novog mosta koji treba biti izgrađen kod crkve na Tekijama, te će voditi dalje prema Bukovcu preko tunela ispod Fruške gore, a zatim prema petlji za Vrdnik, te će nastaviti ka Rumi. Najvažniji značaj koridora Novi Sad – Ruma s tunelom je upravo taj što će se konačno riješiti problem prolaska teretnih vozila preko Fruške gore i kroz Irig. Očekivanja su da će radovi početi tijekom ove godine i da će Irižani konačno moći živjeti sigurno.
S. D.

Najave

20. 09. - Jesenje prelo u Surčinu

H. R. | 20. rujna 2026.

U nedjelju 20. rujna s početkom u 17 sati, kreativna sekcija Hrvatske čitaonice Fischer organizira manifestaciju Jesenje prelo koja će se održati u porti katoličke crkve Presveto Trojstvo u Surčinu.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.