Knjiga Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore predstavljena je 5. veljače u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Autorica kataloga je viša kustosica, voditeljica Zbirke narodnih nošnji istočne Hrvatske, Zbirke narodnih nošnji hrvatske dijaspore, Zbirki prostirki i prekrivača te Zbirke torbi u Etnografskom muzeju Katarina Bušić.
Izdavanjem ovoga kataloga Etnografski muzej je stavio na raspolaganje javnosti u tiskanom obliku objedinjenu i kompletno obrađenu pripadajuću građu u vidu kataloških jedinica s osnovnim podacima, opisom i fotografijom muzejskih predmeta.
»Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore objedinjuje odjevno ruho pripadnika hrvatske nacionalne zajednice s različitih područja srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja – Austrije, Češke, Kosova, Mađarske, Rumunjske i Srbije«, napisala je u uvodnom dijelu autorica Bušić, u kojem stoji i podatak da su predmeti koji se nalaze u zbirci izrađeni i korišteni pretežno u razdoblju druge polovice XIX. i prve polovice XX. stoljeća.
Hrvati iz Vojvodine
Najbrojniju cjelinu čini narodna nošnja hrvatskih subetničkih skupina: Šokaca i Bunjevaca s područja Vojvodine. Najveći dio odnosi se na Bačku, te uključuje nekoliko karakterističnih tipova narodne nošnje hrvatskog šokačkog stanovništa u naseljima oko Sombora (Bereg, Monoštor), Sonte, Bača, Plavne i Vajske, kao i područje istočnog Srijema (Gibarac i Kukujevci), te ruha iz Santova u Mađarskoj.
»Tijekom povijesti Hrvatska je bila dio većih carstava, a osmanska prodiranja su potaknula iseljavanje s domicilnih prostora. Tako su nastale današnje hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama, poput Austrije, Češke, Slovačke i Mađarske, dok u pojedinim susjednim zemljama u kojima žive Hrvati, oni stoljećima čine autohtono stanovništvu kao što je slučaj u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Crnoj Gori. Upravo ovaj katalog pomaže pratiti kretanja hrvatskog stanovništva u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, dajući uvid u kulturne tradicije prostora s jedne strane i čuvanje nacionalnog identiteta s druge«, navela je u predgovoru Zbirke ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan.
Katalog je, po riječima autorice, ponajprije namijenjen Hrvatima u dijaspori i iseljeništvu, članovima folklornih skupina u Hrvatskoj i inozemstvu, ali i svima koji žele vidjeti i pobliže upoznati nošnju. Stručni tekst upotpunjen je fotografijama, kako je navedeno iz Dokumentacije Etnografskog muzeja, srodnih ustanova i privatnih zbirki, među kojima su se našli i terenski suradnici iz Vojvodine.
Zahvala za suradnju
Povodom 100 godina postojanja, Etnografski muzej u Zagrebu je svojim suradnicima dodijelio zahvalnice za suradnju, a tako je 10. veljače zahvalnicu primio i direktor UBH-a Dužijanca iz Subotice Marinko Piuković, a ista će biti uručena i HKPD-u Matija Gubec iz Tavankuta.
Po riječima Piukovića, suradnja Udruge i Etnografskog muzeja nije toliko duga, ali je iznimno plodna. Intenzivnija suradnja je pokrenuta za Dužijancu u Zagrebu, kada je Udruga priredila u Etnografskom muzeju izložbu Bunjevačko veliko ruvo.
»Tom prigodom UBH Dužijanca je tiskala katalog za spomenutu izložbu, čiji je sadržaj uvršten u Zbirku narodnih nošnji hrvatske dijaspore. Suradnja se nastavila i nakon izložbe, te smo perlice koje je od slame izradila Jozefina Skenderović darovali u trajno vlasništvo muzeju, a one su svoje mjesto također našle u ovoj zbirci, kao i fotografije iz osobne kolekcije koje sam ustupio«, kaže Piuković i podsjeća kako je prošle godine UBH Dužijanca organizirala Reviju novog ruva na kojoj je autorica Katarina Bušić imala kratko izlaganje, a njen rad će u cijelosti biti objavljen u novom broju revije Dužijanca.
Ž. V.
