U cilju unaprjeđenja obrazovanja na hrvatskom jeziku Hrvatsko nacionalno vijeće radi i na stručnom usavršavanju nastavnog kadra. Tako je u suradnji s Pedagoškim zavodom Vojvodine u subotu, 1. veljače, u sjedištu HNV-a u Subotici, održan još jedan akreditirani stručni skup – savjetovanje, ovoga puta na temu »Planiranje i izrada udžbenika«. 
Voditeljica seminara bila je Iris Stantić-Miljački, profesorica razredne nastave i doktorandica na Pedagoškom fakultetu u Somboru. 
»Cilj obuke je da sudionici usvoje i primijene znanja i kompetencije potrebne za razumijevanje procesa izrade suvremenog funkcionalnog udžbenika u skladu s metodikom predmeta i najvišim standardima kvalitete udžbenika«, navela je Stantić-Miljački.
Predsjednica HNV-ova Odbora za obrazovanje Margareta Uršal pozdravila je polaznike skupa, istaknuvši kako je raduje veliko interesiranje za ovu temu.
»Tema stručnog skupa je široko postavljena i interesantna za svakoga. Iako neće svaki polaznik koji danas sudjeluje u skupu napisati udžbenik, možda će jednom sudjelovati u pisanju. Bez obzira na to, nakon odslušanog savjetovanja, sudionici će imati mogućnost bolje procjenjivati udžbenike koji su u ponudi na tržištu, lakše će izabrati udžbenik za svoje učenike, koji najviše odgovara njemu samome, te učenicima kojima predaje. Ovaj stručni skup ima tu dodatnu vrijednost, a svakako ćemo na kraju skupa imati i jednu konstruktivnu raspravu, dijalog među sudionicima o tome je li tko sudjelovao u pisanju udžbenika, kako je to izgledalo, da se razmijene iskustva. Mislim da su ovakvi susreti jako važni da bismo se mi međusobno podržavali i motivirali jedni druge da istrajemo, jer napisati jedan udžbenik nije nimalo lako«, kaže Uršal.
Na skupu je bilo 22 polaznika koji će dobiti validan certifikat kao dokaz o stručnom usavršavanju. 
»Redovito pohađam stručna usavršavanja i seminare koje organizira HNV, ali i druge. To nam je dio posla, ali i potreba da se konstantno usavršavamo. Tako sam završio i Lektorat hrvatskog jezika i književnosti u Novom Sadu. Kada je u pitanju kemija, tu prevodimo postojeće sadržaje sa srpskog jezika, za potrebe nastave, za završni ispit i slično. Ako bude potrebe za prevođenjem udžbenika, rado ću se oprobati«, kaže profesor kemije u tavankutskoj OŠ Matija Gubec Slavko Benčik.
Jedna od sudionica seminara bila je i Ljupka Malacko, profesorica u rusinskoj gimnaziji Petro Kuzmjak u Ruskom Krsturu. Ona ističe kako je tema zanimljiva, jer i rusinska zajednica treba raditi nove udžbenike za nastavu na svojem materinskom jeziku. 
»Nadam se da ćemo dobiti nove udžbenike za srednju školu, postojeći su stari oko 30 godina. Stoga je tema seminara zanimljiva. Vjerojatno ću ja raditi udžbenik za rusinki jezik u korelaciji s Katedrom za rusinistiku u Novom Sadu«, kaže Malacko.
Podsjetimo, u posljednjih nekoliko godina hrvatska zajednica u Srbiji je za potrebe obrazovanja na materinskom jeziku izradila nekoliko udžbenika čiji su autori pojedinici iz ove manjinske zajednice. 
D. B. P.