Srpska pravoslavna opća gimnazija Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu je moderna gimnazija sa suvremenim nastavnim programom koji je u skladu sa srednjoškolskim obrazovanjem propisanim u Hrvatskoj. Škola je sagrađena 2011. godine, na imanju koje je crkvi svojevremeno darovao trgovac Đuro Avirović. Prostire se na 6.000 četvornih metara. O ulozi ove škole, specifičnosti, programu i financiranju Srpske pravoslavne opće gimnazije Kantakuzina Katarina Branković, kao tradicionalnog autoriteta, razgovarali smo s ravnateljem, sveštenikom Slobodanom Lalićem.

Otvorena vrata gimnazije

U svezi sadržaja programa škole i specifičnosti gimnazije, Lalić kaže kako je po mnogo čemu rad SPOG-a u Zagrebu zanimljiv i neobičan. 
»Riječ je o jedinstvenoj školi čiji je osnivač Srpska Pravoslavna Crkva, koja istovremeno slijedi plan i program nastavnih predmeta za opće gimnazije propisanih od nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske. Ponuđenim modelima obrazovanja nacionalnih manjina –  A, B i C, Ministarstvo pokazuje senzibilitet za ovu osjetljivu tematiku. Model A, prema kome radi i naša gimnazija, podrazumijeva izvođenje nastave na jeziku i pismu nacionalne manjine, kod nas na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, te zastupljenost nacionalnih sadržaja u predmetima geografija, historija, likovna i muzička umjetnost. Srpski jezik i književnost su fondom sati zastupljeni jednako kao i hrvatski jezik. Budući da je osnivač škole vjerska zajednica, jedan od predmeta tijekom četiri godine je pravoslavni vjeronauk. U Hrvatskoj, gimnazijsko obrazovanje se okončava ispitima državne mature. U našoj školi obavezan ispit je srpski jezik.« 
Sa sveštenikom Lalićem razgovrali smo i o tome što roditelje najviše zanima pri upisu, koliko ima učenika u ovoj školskoj godini, koliko ima odjeljenja i ima li možda manji broj polaznika svoje prednosti? Nije po strani ostalo ni pitanje je li gimnazija otvorena za sve zainteresirane učenike, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost i koje su najbolje preporuke za školovanje u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji? 
»Svakom je roditelju zasigurno najvažnija sigurnost njegovog djeteta, i u domu i izvan njega, posebno u školi. Činjenica da škola radi pod okriljem Crkve ulijeva dodatnu sigurnost. Od početka svoga rada SPOG je ustanova s pravom javnosti. Jedini uvjet za upis je zadovoljavajući uspjeh u osnovnoj školi, odnosno prelazak gimnazijskog upisnog praga. Na ovaj način svim zainteresiranim su otvorena vrata naše gimnazije bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost. Dosadašnjim dobrim iskustvom i požrtvovnošću, podjednako zaposlenih i polaznika, nastojimo afirmirati kršćanske, ekumenske, interkulturalne i humanističke vrijednosti. Danas imamo više od 60 učenika u četiri razredna odjeljenja. Uglavnom su to učenici koji dolaze iz Hrvatske, od zadarskog zaleđa do istoka Slavonije. Također, nekoliko učenika dolazi iz Republike Srpske i Srbije.« 

Humanističke zamisli – osnova 

U gimnaziji se nastava odvija na srpskom jeziku, iako svi udžbenici nisu prevedeni, nego se koriste latinični.
»Prije tri godine objavljeni su prvi autorski udžbenici za srpski jezik i književnost za gimnazije i ostale srednje stručne škole u Hrvatskoj, namijenjeni polaznicima koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Udžbenike, pripadajuće radne sveske i gramatiku srpskog jezika objavila je izdavačka kuća Prosvjeta iz Zagreba. Tiskanje udžbenika je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Hrvatske, koje je i izdalo potrebnu suglasnost za njihovu upotrebu u školama. U tu svrhu pomoć pruža i Uprava za suradnju s dijasporom i Srbima u regiji Srbije. Od istog izdavača su prevedeni udžbenici psihologije, politike i gospodarstva i matematike. U pripremi su udžbenici za pravoslavni vjeronauk. U Hrvatskoj je u tijeku reforma obrazovanja – Škola za život – mnogo je posla pred nama na ovom polju. Važno je da volja i razumijevanje ne nedostaju.
Sa sveštenikom Lalićem razgovarali smo i tome tko financira rad gimnazije, jesu li udžbenici osigurani, jesu li besplatni, postoji li vid stipendiranja učenika i što to znači u praksi?
»S obzirom na to da je ideja o osnivanju škole utemeljena na želji blaženopočivšeg mitropolita Jovana da Crkva pomogne svojoj zajednici, tj. da rastereti roditelje financijskih opterećenja vezanih uz školovanje svoje djece. Rekao bih da su te humanitarne i humanističke zamisli i dalje osnove naše Gimnazije; dolaskom mitropolita Porfirija te su kvalitete značajno unaprijeđene. Smještaj za učenike koji dolaze izvan Zagreba je osiguran u srednjoškolskim učeničkim domovima o trošku Crkve. Troškovi zaposlenih podmiruju se iz državnog proračuna, dok osnivač – Srpska Pravoslavna Crkva osigurava prostor i uvjete za rad. Udžbenici su osigurani i besplatni za sve polaznike zajedničkim naporom Crkve i Grada Zagreba. Škola različite projektne aktivnosti koje dodatno oplemenjuju naš rad prijavljuje na različite natječaje. U više navrata smo nositelji ili partneri u Erasmus+ programima.« 

Izražavanje osobnih mišljenja i stavova

Ravnatelj Gimnazije Lalić naglašava kako profesori potiču svoje đake na samostalno sagledavanje problema, misaone eksperimente te donošenje vlastitih sudova.
»Rad s mladima, naročito na polju obrazovanja i odgoja je iznimno složen i odgovoran. On podrazumijeva stalan podvig i žrtvu sebedavanja onoga tko je u ovaj proces uključen. Našim nastavnicima smo stoga neizmjerno zahvalni. Koliko god je moguće, u svom radu činimo sve kako bismo nadišli koncept po kojem se učenika ‘trenira’ da prati nastavu bez mogućnosti vlastitih intervencija, reakcija i izražavanja osobnih mišljenja i stavova. Veoma sam zadovoljan dosad postignutim, a posebno uspjehom naših učenika i njihovim snalaženjem u daljnjem životu. S ponosom bih istaknuo rezultate koje učenici postižu kontinuirano na državnim natjecanjima iz geografije i historije. Zatim, rezultate iz jezika, hrvatskog, srpskog i engleskog. Prošle školske godine grupa naših učenika pobijedila je na natjecanju iz hrvatskog jezika i književnosti koje je organizirala Knjižnica Grada Zagreba. Složit ćete se, biti vidljiv na nacionalnoj razini sa 60-ak učenika je svakako plod kvalitetnog rada. Krajnji cilj gimnazijskog obrazovanja uopće jest stvaranje generacija akademskih građana koji će kroz izvjesno vrijeme odlučivati kako o vlastitoj, tako i o sudbinama drugih ljudi. U SPOG-u ih učimo da anticipiraju neke buduće događaje i da budu spremni reagirati na pravi način. Radujemo se kad naše učenike vidimo u Zagrebu, u Hrvatskoj, kad su aktivni članovi zajednice. Ti rezultati se akumuliraju duži period, ponekad desetljeće ili dva, ali uvjeren sam da će bivši učenici naše škole vrlo brzo postati lideri naše zajednice u Hrvatskoj na mnogim poljima.« 
Jedno od pitanja u ovome razgovoru bilo je i zbog čega je za adolescente, pripadnike srpske nacionalne manjine koji žive u Hrvatskoj, važno njegovanje pravoslavne duhovnosti, nacionalno-kulturnog identiteta i tradicije?
»Broj pravoslavnih Srba tijekom i nakon posljednjeg rata u Hrvatskoj devedesetih godina se dramatično smanjio i u kontinuiranom je opadanju. Asimilacija i suvremeni trend iseljavanja ka razvijenijim zemljama Europske unije su neumoljivi. Za opstanak i očuvanje identiteta pojedinca presudna su dva aspekta: duhovni i obrazovni. Onda kada smo svjesni tko smo, kada smo svjesni što mi u stvari trebamo postati, tek tada možemo iskreno zavoljeti čitav svijet i u njemu opstati«, kaže Lalić i ističe kako je školska knjižnica veoma važna karika u procesu odgoja i obrazovanja svake škole. 
»Osim fonda koji je zastupljen u školskoj knjižnici, učenicima je dostupan i prebogati fond crkveno-općinske knjižnice. Osim lektirnih naslova, zastupljenih na latiničnom i ćiriličnom pismu, učenicima i nastavnicima je dostupna građa koja će zadovoljiti nastavni proces, ali i njihova osobna interesiranja.«
Zvonko Sarić