Gotovo svakodnevno govori se o aktualnom korona virusu koji je zahvatio Kinu, gdje je po posljednjim podacima (koji se svakodnevno mijenjaju) oko 4.000 oboljelih, dok je više od stotinu preminulo. Iako su sigurnosne mjere podignute na visok nivo, zabilježeno je da se on proširio i u drugim zemljama. Za sada nije zabilježen u zemljama okruženja, te mjesta za paniku nema. 
Neki će reći, preživjeli smo i ptičju i svinjsku gripu, pa ćemo i ovu. Pa neka tako i bude. 

Gripa s tendencijom rasta broja oboljelih

Ono što je aktualno za ovo doba godine, a nama je blisko jest gripa, koja, iako to mnogi smatraju manje bitnim, također može imati teške, do smrtnih posljedica. 
Sezona gripe obično počinje krajem godine i traje do travnja. A iako gripa svake godine u svijetu odnese nekoliko stotina tisuća života, kako stoji u svjetskim zdravstvenim podacima, ljudi još uvijek ne shvaćaju ozbiljnost ove zarazne bolesti. Često su simptomi slični običnoj prehladi, pa se zanemari činjenica da je potrebno odležati i ostati doma, a ne zarazu širiti drugima. 
Po riječima epidemiologa Zavoda za javno zdravlje Subotica dr. Nebojše Bohuckog gripa se prenosi udisanjem čestica virusa koje se šire zrakom kad inficirana osoba kiše ili kašlje, te kada se primjerice s njom rukujemo, ali se može prenijeti i putem zaraženih predmeta. 
»Ono što je kod gripe zanimljivo jest da se simptomi naglo javljaju, za nekoliko sati se može osjetiti bol u mišićima i zglobovima, slabost, glavobolja, malaksalost, umor i suh kašalj, a tek sljedeći dan ili dva se javlja bol u grlu i zapušen nos. Gripa traje nekoliko dana, često i više od jednoga tjedna, a osjećaj iscrpljenosti je prisutan i nakon ozdravljenja. Inkubacija traje svega dva dana, stoga smo uglavnom zarazni prije nego i znamo da smo bolesni«, pojasnio je Bohucki. 
Kao suprotni primjer, koji je također aktualan, sugovornik je naveo akutne respiratorne infekcije koje kreću sa zapušenim nosem, kihanjem, bolom u grlu, pa za nekoliko dana bude vrhunac bolesti. Ove bolesti se često miješaju s kijavicom, nazebom i prehladom. 
Po riječima sugovornika, liječnici na temelju kliničke slike pacijenta prijavljuju oboljenja slična gripi. 
»Mi ne možemo govoriti o točnom podatku oboljelih od gripe, jer nemamo dokaze da je to gripa, ali su oboljenja slična njoj, koja također mogu biti zarazna. Ne radi se virusološka dijagnostika, te samim time i nemamo točne podatke. Ova je metodologija ista u cijelom svijetu i to dodatno zbunjuje stanovništvo. Činjenica je da broj ovakvih slučajeva s kliničkom slikom gripe na teritoriju Sjevernobačkog okruga raste. Ne možemo reći točan podatak hoće li epidemije biti, ali kad ona dođe, znat ćemo«, ističe Bohucki.
Kada je riječ o akutnim respiratornim infekcijama ne rade se dodatne analize, jer nema etiološke terapije. Kod bakteriološkog oboljenja je bitno praviti analizu, da se vidi koji antibiotik djeluje na tu bakteriju, dok kod virusa to nema smisla. 

Kako spriječiti gripu?

Jedina sigurna preventiva kod ove bolesti, kako je naglasio Bohucki, jest cijepljenje. Liječnici preporučuju cijepljenje prije početka sezone, dakle u listopadu ili studenome, da bi se stvorila zaštitna antitijela za što, po riječima sugovornika, treba čekati dva do tri tjedna. 
»Zbog toga je bitno cjepivo primiti na vrijeme, jer kada se sjetite u veljači da bi trebalo primiti cjepivo i dok ono počne djelovati vi već možete imati gripu, i to nekoliko puta. Cjepivo je učinkovito i koristi se već 70 godina. Ove godine u Srbiji smo koristili četverovalentno cjepivo, A H1N1, A H3N2 i dva serotipa B virusa, a to su virusi koji su sada aktivni na tlu Europe. Za Sjevernobački okrug osigurano je 7.300 doza cjepiva i gotovo sva su utrošena«, kaže Bohucki. 
Cijepljenje se preporučuje starijima od 65 godina, kroničnim bolesnicima, osobama koje rade u zdravstvu i drugima koji izraze želju za zaštitom. 
Bohucki napominje kako za gripu postoji lijek, ali on se daje onim pacijentima kod kojih se očekuje da će imati tešku kliničku sliku. Nije za opću populaciju i čuva se kako se ne bi stvorila rezistencija. On naglašava kako je bitno raditi na imunizaciji, te onda i nema potrebe za liječenjem. 
Postoji i nespecifična prevencija, koja djeluje, ali pošto sezona gripe i akutnih respiratornih infekcija traje duži period (od listopada do travnja) gotovo je nemoguća. Nespecifična mjera prevencije, dakle kada nemamo cjepivo, bila bi da ljudi izbjegavaju kontakt s oboljelima. Trebalo bi nositi laboratorijske zaštitne maske preko nosa i usta i tako živjeti. Tako ići u školu, na posao, i onda neće doći do zaraze; dakle ne biti u kontaktu s ljudima, jer ne znamo tko nosi virus, a to je praktično neizvodljivo. 

Za sada nema epidemije 

Iako broj oboljelih od oboljenja sličnih gripi i akutnim respiratornim infekcijama raste, još uvijek ne govorimo o epidemiji. 
»Epidemija se kod nas najčešće javlja u veljači, a hoće li je biti još ne znamo. Kad se bude znalo, javnost će biti obaviještena«, kaže Bohucki.
Podaci u Institutu za javno zdravlje Vojvodine za period od 20. do 26. siječnja govore isto. Na terotoriju Vojvodine zabilježen je rast spomenutih bolesti, no još uvijek nema epidemije. U ovom razdoblju zabilježeno je 128 osoba koje su oboljele od oboljenja sličnih gripi, dok je kod akutnih respiratornih infekcija zabilježeno 1.940 osoba.  
Kako je rekao i Bohucki, izbjeći kontakt s ljudima ne možemo, ali možemo s oboljelima i to tako što nećemo ići jedni kod drugih dok simptomi traju, a ono što je osobito bitno jest da oboljeli ostanu doma i odmaraju. Tako će pomoći i sebi, a i drugima jer neće širiti zarazu. Ovo se osobito odnosi na djecu koja borave u većim skupinama u školama i vrtićima, ali i na odrasle koji rade u većem kolektivu. 
Tijekom sezone gripe potrebno je odijevati se primjereno vremenskim uvjetima i, kako savjetuju stručnjaci, izbjegavati pušenje, alkohol... Također, potrebno je pojačati pranje ruku, jer najčešće nismo ni svjesni koliko je veliki broj kontaminiranih predmeta, a respiratorni virusi prežive neko vrijeme... 
Ž. V.