U posljednjem proračunskom razdoblju Europske unije u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014. – 2020. kroz projekte prekogranične suradnje bilo je predviđeno financiranje poboljšanja socijalnih i zdravstvenih usluga, zaštite okoliša i biodiverziteta, promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te razvoj turizma i zaštita kulturne i prirodne baštine i na koncu potpora konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja. Za sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine za Europsku teritorijalnu suradnju i program Hrvatska – Srbija namijenjeno je 40 milijuna eura, od kojih 34 milijuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a šest milijuna eura iz nacionalnog sufinanciranja.
Jedna od regija koja po svom zemljopisnom položaju ima pravo sudjelovati u projektima prekogranične suradnje s Hrvatskom jest Sombor. No, takva su bila samo dva projekta, ukoliko gledamo samo projekte u kojima je sudjelovao Grad Sombor. I još jedna važna stvar: hrvatska zajednica nije ni na koji način bila uključena u realizaciju tih projekata. Bilo da je riječ o udrugama, bilo pojedincima kao članovima projektnih timova.
Uloga Veleposlanstva Hrvatske
Projekt prekogranične suradnje »Omogućavanje razvoja prekograničnih klastera« u kome su partneri Sombor i Belišće realiziran je zahvaljujući posredovanju Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, koje je prije godinu i pol dana iniciralo sastanak u Somboru na kome su prisutni bili predstavnici nekoliko hrvatskih pograničnih općina i agencija zaduženih za pripremu EU projekata. To je činjenica koja je potvrđena i na otvarajućoj konferenciji. Ali, iako je inicijativa, koja je krenula iz Veleposlanstva (a potaknuta iz same hrvatske zajednice u Somboru), bila da se u projekte uključi i hrvatska zajednica (i ovoga puta) to nije učinjeno. Barem ne izravno. A da je značajnu ulogu u povezivanju partnera u ovom projektu imalo Veleposlanstvo Hrvatske u Beogradu potvrdila je u svom službenom obraćanju na otvarajućoj konferenciji projekta i gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.
Klasteri s obje strane granice
Projekt »Omogućavanje razvoja prekograničnih klastera« odnosi se na gospodarsko jačanje dvije regije kroz razvoj održivih klastera. Tako je planirano da Grad Sombor organizira klaster koji će se baviti prikupljanjem i preradom biomase, dok će u Belišću u klaster okupiti proizvođače hartije. Da bi se to što je planirano projektom i realiziralo, Europska unija uložit će više od 1,1 milijun eura.
»Cilj ovog projekta je unaprjeđenje poslovnog okruženja«, kazala je Jelena Stojović iz NALEDA, organizacije koja je jedan od partnera u ovom projektu.
»Sombor i Belišće surađuju nekoliko godina na nekim drugim poljima, a ovo je prvi zajednički projekt koji radimo. Kroz ovaj projekt želimo ojačati i povezati partnere s obje strane granice, kako bismo stvorili bolje preduvjete za razvoj gospodarstva. To će omogućiti bolji i kvalitetniji život s obje strane granice. Kako u Somboru, tako i u Belišću najveći problem je depopulacija, iseljavanje ljudi, nedostatak radnih mjesta. Upravo ovakvi projekti način su da se taj trend promijeni i ljudima omogući bolji život. Nadamo da se će ovaj projekt potaknuti i neke nove inicijative, da će ovi klasteri otvoriti mogućnosti za nova partnerstva i suradnju. Dakle, dat ćemo poduzetnicima alat za rad, a na njima je da to pretvore u svoju poduzetničku priču«, kazao je ravnatelj Razvojne agencije Grada Belišća Mario Marolin.
Uz Sombor, Belišće i NALED u projekt su uključeni Fakultet agrotehničkih znanosti i Poduzetnički inkubator BIOS iz Osijeka.
S obzirom na to da će se klaster Grada Sombora baviti preradom biomase koristi bi tu mogli imati svi poljoprivrednici spremni da se uključe u tu priču. Pa se onda može reći da bi u gospodarskom smislu indirektne koristi mogli imati i članovi hrvatske zajednice. Dok se ne realizira neki projekt koji bi uključio, primjerice tursitičku, kulturnu, gastronomsku ili neku drugu priču iz Monoštora, Berega, Sonte… Ili možda neki projekt koji bi predviđao razvoj poduzetničke ideje koja bi omogućila da tradicijski obrti, koji se još čuvaju primjerice u šokačkom Podunavlju, konačno donesu i neku zaradu. Međutim, za to valja pričekati novo sedmogodišnje proračunsko razdoblje Europske unije, ono od 2021. do 2027. godine. Tada će se znati ne samo koliko će novca EU biti spremna dati za projekte prekogranične suradnje već i to koja prioritetna područja će biti na ovaj način podržana. Do tada će valjda biti i spremnosti da se u prekograničnu priču s Hrvatskom uključi i manjinska zajednica.
Z. V.
