Tijekom siječnja novinari su veliku pažnju posvećivali zagađenosti zraka. Bavili su se tom temom i državni, ali i lokalni mediji s obzirom na to da je Subotica pojedinih dana bila među najzagađenijim gradovima u Srbiji, a Srbija jedna od zagađenijih država svijeta. Istražili smo zašto je u Subotici zrak svrstan u treću kategoriju, tj. prekomjerno zagađen te može li se to i kako spriječiti.
Zrak najlošiji zimi
Kako nam objašnjava magistrica kemijskih znanosti laboratorija za ispitivanje zraka i buke u Zavodu za javno zdravlje Mirjana Bonić, najveći izvor emisije zagađujućih tvari u gradu su promet i tijekom zimskog razdoblja individualna ložišta u kućanstvima.
»Ispitivanje kvalitete zraka u posljednjih nekoliko godina u Subotici je pokazalo da su suspendirane čestice PM 10 i PM 2,5 dominantne zagađujuće tvari, zbog čijih je povišenih koncentracija zrak u Subotici svrstan u treću kategoriju, tj. prekomjerno zagađen zrak«, kaže Bonić.
Ističe da su u razdoblju od 1. do 25. siječnja, prema rezultatima s automatske mjerne stanice Pokrajinskog tajništva za urbanizam i zaštitu životnog okoliša, koja se nalazi kod raskrižja kod hotela Patria, srednje dnevne koncentracija suspendiranih čestica PM10 20 dana prekoračivale graničnu vrijednost, od kojih je čak 11 dana zrak bio prekomjerno zagađen.
Koncentracija suspendiranih čestica PM 10 i PM 2,5 mjeri se na dva mjerna mjesta u gradu. Jedno je spomenuta prometna lokacija (raskrižje kod hotela Patria), dok je drugo mjerno mjesto urbana lokacija (mala škola Sonja Marinković). Bonić ističe i da među ove dvije stanice nema drastičnih odstupanja, odnosno da se rezultati poklapaju, jer je, kako navodi, »promet prisutan u cijelom gradu«.
Što se tiče prigradskih naselja, Bonić kaže da nisu vršena mjerenja suspendiranih čestica u dužem razdoblju kako bi se dobila jasna slika kvalitete zraka, ali da je bilo nekoliko mjerenja izvan grada u trajanju od sedam dana, koja su pokazala da je i ondje, usprkos manjem prometu, dnevna koncentracija čestica u zimskom razdoblju također oko granične vrijednosti.
Dodaje i da koncentracija suspendiranih čestica, a samim tim i zagađenje zraka, varira tijekom dana, ali i tijekom godine.
»Postoje epizodna prekoračenja, najčešće u večernjim i jutarnjim satima, a variraju koncentracije i tijekom godine. Od svibnja do rujna mi udišemo zrak najčešće odlične, dobre do prihvatljive kvalitete. Zimi se situacija komplicira, ne samo zbog aktivnosti oko loženja čvrstih i tekućih goriva, već su i meteorološki uvjeti takvi da se zbog temperaturne inverzije zagađujuće tvari talože u nižim slojevima atmosfere. Odsustvo vjetra, vertikalnog strujanja zraka, odsustvo kiše i snijega pridonosi povećavanju koncentracije zagađujućih tvari u nižim slojevima atmosfere«, ističe Bonić.
Do kakvih bolesti može dovesti dugotrajna izloženost organizma zagađenom zraku, te jesu li u Subotici povećana respiratorna oboljenja tijekom zime i može li se to povezati s većom zagađenošću zraka u zimskom razdoblju pitanja su koja smo uputili pulmologu, no odgovor iz Opće bolnice nismo dobili.
Kemičarka Bonić rekla nam je da se u slučajevima kada su koncentracije PM 10 čestica iznad granične vrijednosti treba ograničiti boravak na otvorenom osjetljivom dijelu populacije (djeca, trudnice, stariji kronični bolesnici).
Trenutačne vrijednosti PM 10 i PM 2,5 čestica mogu se pratiti na stranici vazduhapv.vojvodina.gov.rs ili preko stranice Agencije za zaštitu životne sredine.
Umjesto auta, bicikl
Geograf Zoran Nagel pojašnjava kako, osim ljudskog faktora, koji prouzrokuju zagađenje zraka, što je u Subotici slučaj s velikim brojem starih i neispravnih vozila te grijanja kućanstava s energentima koji zagađuju okolinu, na kvalitetu zraka velik utjecaj imaju i klimatski faktori i elementi. Kao loš faktor ističe geografski položaj Subotice, odnosno činjenicu da se nalazi na kontaktu prapora i pijeska, da je to tlo obradivo te da zbog toga u zraku ima puno aerosoli (prašine) koja pojačava vlažnost zraka. Klimatski elementi koji doprinose zagađenju Subotice su mala količina padalina, naročito zimi kada je pet puta manja nego ljeti, te vrijeme kada nema strujanja zraka, odnosno kada zagađeni zrak stoji nad gradom.
Što se tiče prometa, koji je u Subotici dominantan izvor zagađenja, Udruženje građana Zeleni Subotice apeliraju da lokalna samouprava sagleda mogućnosti subvencioniranja kupovine bicikli, kako bi na dnevnoj razini bio smanjen broj vozila u gradu, ali i pohvaljuju dosadašnje korake učinjene za smanjenje ovakvog zagađenja.
»Otvaranjem Y kraka, iz urbanog naseljenog dijela grada izmješten je teretni promet i tako je znatno smanjena koncentracija ispušnih plinova u samoj jezgri Subotice. Subotica ubrzano razvija svoju infrastrukturu, što za rezultat ima i izgradnju novih biciklističkih i pješačkih staza«, kaže predsjednik Zelenih Bojan Šoralov.
Ističe on i da je za očuvanje životnog okoliša, pa time i kvalitete zraka, važan faktor svaki čovjek ponaosob.
»Jako je važno da shvatimo da smo mi, ljudi, prije institucija, veoma važan faktor kada je u pitanju očuvanje kvalitete našeg okruženja, kao i kvalitete zemljišta, zraka i vode«, navodi Šoralov te dodaje da je mjera koju građani mogu neovisno o drugima primijeniti sadnja bilo koje drvenaste sadnice kako bismo pridonijeli boljoj klimi, ljepšem okruženju i zdravijem životu.
Šoralov potiče i na odgovorno ponašanje prilikom odabira načina grijanja kućanstava, gdje izdvaja najprije plinsku te toplovodnu mrežu.
»Još uvijek nismo u situaciji da su sva kućanstva u sustavu daljinskog grijanja, odnosno priključena na javnu plinsku ili toplovodnu mrežu. Tijekom prošle godine imali smo više prijava da ljudi za zagrijavanje svojih kućanstava koriste naftu, umoreno ili otpadno ulje, plastiku, gumu itd. To su materijali koji prilikom sagorijevanja emitiraju toksične čestice u zrak. Mi na dnevnom nivou komuniciramo s građanima i nadležnim institucijama kako bismo na odgovarajući način spriječili zlouporabu koja ima izuzetno štetne posljedice na životni okoliš«, kaže Šoralov.
Grijanje na plin
Na ekološki najprihvatljiviji način grijanja u gradu – plin, od 37.604 kućanstava, koliko ima u gradskom naselju, grije se svega četvrtina, a isto toliko priključeno je i na Subotičku toplanu. Iako je, kako navode iz Javnog komunalnog poduzeća Suboticaplin, blizu 90% teritorija Grada pokriveno distributivnom plinskom mrežom, građani su nam kao glavni razlog nepiključenja na plinsku mrežu naveli visoku cijenu ovakvog grijanja.
Ipak, u Suboticaplinu kažu da je interesiranje za priključenje na plin veliko, posebno od 2016. kada je cijena plina po m3 33,73 dinara dok je prije toga cijena bila znatno veća (2015. godine i preko 50 din/m3). Ističu i da broj potrošača prirodnog plina raste iz godine u godinu, te da se u prosjeku godišnje priključi 300-350 novih potrošača iz kategorije kućanstava. Kako navode, broj potrošača na kraju 2019. godine iznosio je 10.980, od toga 1.240 poslovnih i 9.740 stambenih potrošača.
Naselja koja imaju distributivnu plinsku mrežu izvan samog Grada su Palić i Kelebija, a iz poduzeća najavljuju produženje mreže na Paliću, Bikovačkom putu, u MZ Zorka i MZ Mali Bajmok. Od 1. siječnja 2020. godine cijena novog priključka (skupa s pratećom dokumentacijom) iznosi oko 96 tisuća dinara.
J. D. B.
