Kulturnu scenu i aktivnosti Hrvata u Srbiji u protekloj 2019. godini obilježio je kontinuitet sviju većih projekata i manifestacija, uz pomake koji se tiču novih projekata, inicijativa i suradnji, posebice glede rada udruga te u području znanosti. Sumirajući proteklu godinu, ukazuju na to naši sugovornici, član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić i menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković.
Od ankete do kuće bana Jelačića
Svojim aktivnostima, HNV je u prošloj godini pridonio novim inicijativama i pojedinim pomacima na kulturnoj sceni ovdašnjih Hrvata. Nakon desetak godina, proveden je obilazak sviju hrvatskih udruga, radi ažuriranja podataka i sagledavanja njihovih potreba.
»Prvi su efekti obilaska udruga bili vidljivi već polovicom prošle godine, kada smo na temelju iskazanih potreba, pokušali riješiti neke od izazova s kojima se udruge suočavaju, pa smo tako pomogli i koordinirali kupnju Šokačke kuće u Vajskoj, uvećali količinu sredstava na našem natječaju za udruge, aktivno smo se uključili u proces upisa Dužijance na UNESCO-vu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa, o čemu je bilo riječi na sastancima s predstavnicima ministarstava kulture kako Srbije tako i Hrvatske, HKPD Jelačić je organizirao stručni skup ‚Kulturni profil spomen-doma bana Josipa Jelačića‘ čime su postavljeni temelji za osnutak Fondacije ban Josip Jelačić. Na žalost, još nismo ušli u posjed rodne kuće bana Josipa Jelačića, što smo je kupili. Nadam se da će i ovo pitanje biti riješeno tijekom 2020. godine«, kaže Darko Sarić Lukendić iz HNV-a.
Jača potpora
U suradnji s Osječko-baranjskom županijom i njihovom razvojnom agencijom, organizirana je obuka za pisanje projekata, čiji su polaznici bili i predstavnici udruga kulture. Ustrojeno je praćenje rezultata natječaja na koje udruge apliciraju i za natječaje koji nisu primarno raspisani za manjine. Uvećana su i sredstva za udruge na natječaju HNV-a.
»Zahvaljujući Osječko-baranjskoj županiji, ukupnu masu sredstava po natječaju HNV-a uvećali smo s 2 milijuna, koliko je bilo prethodnih osam godina, na 3 milijuna dinara, što je uvećanje za 50 posto. Otpočete su aktivnosti na uspostavljanju hrvatske drame u Narodnom kazalištu u Subotici, uvrštavanjem ovog pitanja u preporuke srpskoj strani na sjednici Međuvladinog mješovitog odbora. Prošle je godine, temeljem intenziviranja komunikacije s institucijama u Hrvatskoj, Ljetnju školu folklora Hrvatske matice iseljenika pohađalo troje polaznika (umjesto ponuđena dva mjesta) a Zimsku školu folklora četvero (umjesto dvoje). U Tavankutu je, temeljem dogovora s predsjednikom Vučićem, obnovljen Dom kulture. Premda Dom još nije otvoren, a kad će ne zna se. Osobni pokrovitelj i gost Dužijance bio je povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mladež i sport Tibor Navracsics. Nadalje, bilo je iskoraka i u javnoj prezentaciji naših udruga: Dužijanca je predstavljena na Sajmu turizma u Beogradu, Hrvati su svojim bogatim narodnim nošnjama bili predstavljeni na Etnology festu visoke mode u Beogradu, na Hrvatskoj radio televiziji gostovali su HKC Bunjevačko kolo i slamarke iz HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta«, ističe Sarić Lukendić.
Kulturnu scenu pratile su i negativne pojave, a u tom smislu kao apsolutni presedan Sarić Lukendić izdvaja obnovu Franjevačkog samostana u Baču, kako zbog prešućivanja hrvatskih sadržaja u tamošnjem novootvorenom muzejskom postavu tako i zbog neuključivanja institucija Hrvata u Srbiji u sam proces obnove.
Desetljeće ZKVH-a
U prošloj godini obilježeno je i desetljeće rada ZKVH-a, jedine profesionalne ustanove u području kulture Hrvata u Vojvodini.
»Zavod predstavlja, možda neskromno rečeno, kulturni epicentar oko i iz kojeg se radi na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata. Da je tomu tako svjedoče posljedice našega rada, Zavod je s vanjskim suradnicima učinio kulturu Hrvata u Vojvodini fenomenom u međunarodnim relacijama. Desetljeće rada Zavoda smijemo ocijeniti najvećim iskorakom u novijoj kulturnoj povijesti vojvođanskih Hrvata koji još uvijek nemaju mogućnost ulaska u državne znanstvene institucije, a što je drugim zajednicama omogućeno. Time se donekle brojni uspjesi doživljaju nedovoljno zaokruženima kada nisu dio života koji živimo kao lojalni građani ove države«, navodi Katarina Čeliković iz ZKVH-a.
Protekla je godina bila do sada najintezivnija u znanstvenom segmentu što je plod partnerskog odnosa ZKVH-a s institucijama u Hrvatskoj i Mađarskoj. Naime, početkom 2019. završena su terenska etnološka istraživanja srijemskih Hrvata, koja će ove godine završiti monografijom. U dva su navrata studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta iz Zagreba boravili u Starčevu i Opovu na istraživanju tradicijske kulture banatskih Hrvata. Time završava veliki ciklus terenskog istraživanja autohtonih skupina Hrvata u Vojvodini pod mentorskim vodstvom dr. sc. Milane Černelić.
Znanstvene suradnje
ZKVH je kao organizator ili partner bio uključen u nekoliko znanstvenih skupova, među kojima ističu skupove s Maticom hrvatskom iz Zagreba, Hrvatskim katoličkim sveučilištem, sa Šokačkom granom iz Osijeka, Hrvatskom čitaonicom, ali i sudjelovanje na skupovima u Puli i Zagrebu, s ciljem planskoga okupljanja znanstvene elite, napose mlađih, i njihova uključivanja u svijet znanosti.
»Uz znanost je povezana i arhivska aktivnost – od istraživačkog dijela do digitalizacije na kojoj se radi u okviru više segmenata, među kojima su istraživanje tradicijske kulture i nematerijalne kulturne baštine. No, najvažniji je iskorak načinjen u otvorenju topoteke ‚Baština Hrvata u Srbiji‘ – digitalne zbirke koja će čuvati našu kulturnu povijest i učiniti ju dostupnom. Posložimo li nabrojano u niz, vidimo koliko su svi ovi segmenti međusobno isprepleteni, od prikupljanja građe, njezina znanstvenog istraživanja, prezentacije javnosti i to u različitim oblicima objave – od knjižne do elektroničkih medija«, navodi Čeliković.
Obilježene su i obljetnice rođenja kulturnih velikana Ise Velikanovića, Ilije Džinića, Matije Evetovića, Josipa Andrića i drugih. U ZKVH-u kažu kako su pratili obnovu i restauraciju Franjevačkog samostana u Baču i reagirali na dekroatizaciju muzejskog postava.
»Bilo je vrlo aktivnih udruga koje su se počele baviti i zapisivanjem tradicijske baštine, primjerice u Surčinu i Somboru, a moramo primijetiti i povećan broj aktivnosti u većim udrugama poput HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici koje bilježi i povećanje članstva i područja kulturnog stvaralaštva. U protekloj je godini nekoliko udruga obilježilo i svoje obljetnice osnutka što predstavlja i motivaciju za nastavak rada. Na ponos su nam i nagrade, koje su dobili književnici ali i kulturne udruge, a dodijeljene su izvan Srbije, što nam govori da naša kulturna produkcija ima kvalitetu«, zaključuje Čeliković.
U 2019. ističe se i natprosječan broj objavljenih knjiga (čak 42 naslova) od kojih su neke bile predstavljene i na sajmovima knjiga u Beogradu i Novom Sadu.
D. B. P.
