Tema

Zapadni Balkan ima mjesto u EU

»Svjesni smo transformacijske snage pristupnog procesa na vlastitom primjeru i upravo zato ćemo se zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja«, izjavila je otpravnica poslova veleposlanstva Hrvatske u Beogradu Maja Bogdan predstavljajući 20. siječnja prioritete i koncept hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Ocijenila je i kako je vrijeme da zemlje zapadnog Balkana dobiju jasnu poruku o europskoj perspektivi. Zagreb će, rekla je, poticati ispunjavanje svih mjera za napredak Srbije i Crne Gore i zato će u svibnju biti domaćinom sastanka na vrhu između čelnika EU i država zapadnog Balkana, prenosi Tanjug.

Europska perspektiva i bilateralna pitanja

»Vrijeme je, a i važno je, da se punih 20 godina nakon Samita kada je Hrvatskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe dana europska perpsektiva pošalje ključna poruka da zapadni Balkan ima mjesto u EU«, rekla je Bogdan i dodala da će fokus Hrvatske biti na postizanju napretka u pristupnim procesima kao i da će se zalagati za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te za vidljiv napredak BiH na putu ka statusu kandidata.
Bogdan je govorila i o četiri osnovna stupa predsjedanja EU – Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i utjecajna Europa. »Ali u središtu svega bit će građani, njihove potrebe i očekivanja kako bi snažnije osjetili prednosti članstva, prednosti EU, boljitak života«, rekla je Bogdan te dodala kako će biti riječi i o proširenju jedinstvenog tržišta od pola milijarde ljudi, demografiji, odlasku mladih i migracijama«. 
Predstavnik Ministarstva za europske integracije Jugoslav Milačić rekao je da se Srbija nada i očekuje da će Zagreb uspjeti da u okviru EU institucija zadrži kredibilnu politiku proširenja kao najvažniju politiku EU i u tom kontekstu dâ doprinos dinamici proširenja. 
»Nadamo se i siguran sam da se politika proširenja, da bi zadržala kredibilitet i povjerenje, mora voditi na iskren i sveobuhvatan način, što implicira da neće i ne bi trebalo biti uplitanja bilateralnih pitanja, jer bi svaka bilateralna rampa dovodila do podrivanja cjelokupnog procesa«, rekao je Milačić. 

Očekivanja Hrvatske od Srbije 

Hrvatska, kao trenutno predsjedajuća EU, od Srbije očekuje ispunjavanje svih mjerila i kriterija u procesu pristupanja, te konstruktivni angažman u regionalnoj suradnji i jačanju odnosa sa susjedima. Također, očekuje i napredak u rješavanju otvorenih pitanja i naslijeđa rata, naveli su u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
U pisanom odgovoru Ministarstva na pitanje Tanjuga hoće li Hrvatska za vrijeme predsjedanja EU inicirati intenzivniji dijalog sa Srbijom o otvorenim pitanjima između dvije zemlje, koje Hrvatska vidi i kao dio kriterija za napredovanje Srbije na putu ka EU, a u Beogradu se uglavnom vide kao bilateralna, stoji:
»U skladu s pregovaračkim okvirom, od Srbije se očekuje konstruktivni angažman u inkluzivnoj regionalnoj suradnji i jačanju odnosa sa susjedima, kao i napredak u rješavanju otvorenih pitanja i naslijeđa rata«, navelo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. U odgovoru se navodi i da se Hrvatska zalaže za rješavanje otvorenih pitanja i da je »kao i uvijek do sada spremna raditi na njihovom rješavanju«, dodajući da postoje mehanizmi, poput međudržavnih komisija za pojedina pitanja, koje kontinuirano rade, ali da u većini otvorenih pitanja još uvijek nema značajnijih pomaka.
Naglašavaju da u pristupnom procesu Srbije ukupna dinamika zavisi od napretka u ključnim poglavljima vladavine prava i temeljnih prava, poglavlja 23 i 24, te da Srbija prije svega mora uložiti napore kako bi ostvarila napredak u punom ispunjavanju mjerila i kriterija zadanih u tim poglavljima.
»Hrvatska snažno zagovara proširenje koje se temelji na ispunjavanju kriterija, jer jedino tako proces može biti vjerodostojan. Hrvatska očekuje od Srbije ispunjavanje svih mjerila i kriterija, uključujući mjerila iz poglavlja 23 i 24. A kriteriji su već dobro poznati i jasno navedeni u dokumentima Europske komisije kao i Vijeća EU«, zaključuje se u odgovoru Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
U povodu obilježavanja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije navečer je u svečanoj dvorani Skupštine Beograda održan koncert Zagrebačkog kvarteta kojem su nazočili šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrizi, dužnosnici srbijanskog Ministarstva za eurointergracije, veleposlanici i brojni uzvanici. Koncert je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Srbiji uz potporu hrvatskog Ministarstva kulture. 
Priredila: J. D.

Najave

20. 09. - Jesenje prelo u Surčinu

H. R. | 20. rujna 2026.

U nedjelju 20. rujna s početkom u 17 sati, kreativna sekcija Hrvatske čitaonice Fischer organizira manifestaciju Jesenje prelo koja će se održati u porti katoličke crkve Presveto Trojstvo u Surčinu.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.